hrvatski

POLITIKA SAD-A PREMA ZAPADNOM BALKANU

SAD je država koja se danas smatra jednom od najutjecajnijih država te imaju ulogu vodeće globalne sile. Vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država sastoji se od niza instrumenata pomoću kojih djeluje, te na nju utječe niz čimbenika putem kojih se oblikuju ciljevi i akcije američke vanjske politike. Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden uoči izbora je rekao da će vratiti vanjsku politiku svoje zemlje na put prije dolaska Donalda Trumpa na vlast te je nakon pobjede na izborima rekao da se "Amerika vratila". No, pogledavši daleko u povijest politika SAD-a je uvijek bila da se prikaže velesilom nad svim velesilama. Idealan prostor za takvo nešto bio je Zapadni Balkan. Riječ je o novom pojmu, kojim se pokušava opisati strategija EU-a prema regiji bivše Jugoslavije s izuzetkom Slovenije i dodatkom Albanije. Geopolitička nestabilnost na Balkanu ima duboke povijesne korijene. Zbog geografskog položaja i značaja, kroz povijest su se na prostoru regije Zapadnog Balkana sukobljavali interesi svjetskih sila. Sukob interesa u spoju sa vječnim težnjama naroda regije za što većim teritorijem i problemima međusobnog razgraničenja bili su uzrok sporova i sukoba. Gubitak geopolitičkog značenja Jugoslavije vodio je ka tome da su SAD bile sve manje spremne tolerirati specifičnosti jugoslavenskog društva. Dakle, politiku SAD-a prema jugoslavenskoj krizi karakterizirale su tri faze: početno oklijevanje da se uključe u prvenstveno europski problem, pokušaj da se na diplomatskim sredstvima riješi kriza i vojna intervencija. Američki i britanski odnos prema Jugoslaviji bio je uvjetovan prvenstveno njihovim vlastitim interesima koji su oblikovani prije svega Hladnim ratom. Politička osnova za djelovanje EU na području bivše Jugoslavije oslanja se s jedne strane na želju država te regije da pristupe EU. Samim tim obavezale su se da prihvate pravila i uvjete koje određuje Unija. S druge strane, EU je stekla mogućnost da upravlja uspostavljanjem trajnog mirovnog poretka na Zapadnom Balkanu tek kada je SAD iznudio presudne političke sporazume među sukobljenim stranama. Bidenova administracija u sebi sadrži snažan impuls da ponovno poveže vanjsku politiku s preciznim potrebama i zahtjevima američke javnosti. Ali, ponekad utjelovljuje još jaču želju za povratkom u tradicionalni američki način globalnog vodstva.

Sjedinjene Američke Države, Zapadni Balkan, Europska Unija, vanjska politika

nije evidentirano