hrvatski

Posljedice rata na socijalni život u Vukovaru

Rad se bavi problemom rekonstrukcije socijalne zajednice na području s dubokim ratnim posljedicama. Primjer Vukovara je zanimljiv iz nekoliko razloga: to je grad u Hrvatskoj koji je pretrpio najveća razaranja s najvećim ljudskim žrtvama, prije rata je imao relativno heterogenu etničku strukturu stanovništva te se nalazi na području koje je pod pravni poredak republike Hrvatske integrirano mirnim putem. U postreintegracijskom periodu (od 1998. godine) vidljiva je tendencija polarizacije grada kao rezultat povratka stanovništva hrvatske nacionalnosti. Autor u radu izdvaja dva faktora koji su značajno pridonijeli polarizacijskim tendencijama (nacionalne agencije i strukturni faktori razdiobe stanovništva) te opisuje različite oblike koje podijeljenost poprima. Činjenica da je grad Vukovar danas prostorno izmiješan, no socijalno polariziran ima za posljedicu stvaranje granica te produciranje etničkih markera i razlika u svakodnevnom životu. Takva socijalna polarizacija ima posljedice, kako pokazuje autor, i na shvaćanje i upotrebu prostora. Prostori u gradu se definiraju procesima markiranja i kolonizacije te time poprimaju obilježja teritorija. Drugim riječima, razlike nastoje zadobiti potvrdu u prostoru-teritoriju, čime se socijalna polarizacija pretvara u prostornu što, onemogućavajući intergrupni kontakt, značajno otežava proces rekonstrukcije predratne zajednice. Rad se temelji na etnografskom istraživanju koje je uključivalo seriju polustrukturiranih intervjua i promatranje sa sudjelovanjem u periodu 2001. i 2002. godine.

etničke grupe; polarizacija grada; rekonstrukcija socijalne zajednice; sigurni prostor

nije evidentirano

engleski

Consequences of War on Social Life in the City of Vukovar

Rad se bavi problemom rekonstrukcije socijalne zajednice na području s dubokim ratnim posljedicama. Primjer Vukovara je zanimljiv iz nekoliko razloga: to je grad u Hrvatskoj koji je pretrpio najveća razaranja s najvećim ljudskim žrtvama, prije rata je imao relativno heterogenu etničku strukturu stanovništva te se nalazi na području koje je pod pravni poredak republike Hrvatske integrirano mirnim putem. U postreintegracijskom periodu (od 1998. godine) vidljiva je tendencija polarizacije grada kao rezultat povratka stanovništva hrvatske nacionalnosti. Autor u radu izdvaja dva faktora koji su značajno pridonijeli polarizacijskim tendencijama (nacionalne agencije i strukturni faktori razdiobe stanovništva) te opisuje različite oblike koje podijeljenost poprima. Činjenica da je grad Vukovar danas prostorno izmiješan, no socijalno polariziran ima za posljedicu stvaranje granica te produciranje etničkih markera i razlika u svakodnevnom životu. Takva socijalna polarizacija ima posljedice, kako pokazuje autor, i na shvaćanje i upotrebu prostora. Prostori u gradu se definiraju procesima markiranja i kolonizacije te time poprimaju obilježja teritorija. Drugim riječima, razlike nastoje zadobiti potvrdu u prostoru-teritoriju, čime se socijalna polarizacija pretvara u prostornu što, onemogućavajući intergrupni kontakt, značajno otežava proces rekonstrukcije predratne zajednice. Rad se temelji na etnografskom istraživanju koje je uključivalo seriju polustrukturiranih intervjua i promatranje sa sudjelovanjem u periodu 2001. i 2002. godine.

ethnic groups; urban polarisation; reconstruction of social community; safe space

nije evidentirano