hrvatski

Funkcionalna klasifikacija hrvatskih upravnih gradova

U radu je provedena funkcionalna klasifikacija 127 hrvatskih upravnih gradova temeljem izračunate ekonomske baze metodom Ullmana i Daceya (1960). Ukupni nebazni udio zaposlenih povećava se rastom reda veličine gradova od 21, 3 % za najmanje do 65, 6 % za najveće gradove. Najvažnije bazno područje u većini gradova jest Prerađivačka industrija (C), a zatim slijede Djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane (I). Funkcionalnom klasifikacijom određeno je pet tipova funkcionalne usmjerenosti: tri tipa usmjerenosti na jedan sektor (sekundarni, tercijarni ili kvartarni), usmjerenost na dva sektora te diverzifikacija. Najveći broj gradova pokazuje usmjerenost na tercijarni sektor (41) i na sekundarni sektor (36). Utvrđene su velike regionalne razlike među gradovima. Tako među gradovima Središnje i Istočne Hrvatske dominiraju sekundarni gradovi sa samo tri tercijarna, dok u Sjevernom i Južnom hrvatskom primorju dominiraju gradovi usmjereni na tercijarni sektor. U strukturi sva četiri najveća grada dominira tercijarni sektor.

ekonomska baza, funkcionalna klasifikacija, gospodarska struktura gradova, Hrvatska

nije evidentirano