hrvatski

Prijeratno iseljavanje iz Gorske Hrvatske (1971. – 1991.) kao čimbenik demografske (ne)otpornosti toga područja: historijsko-demografski uvid

Autori su analizirali demografska obilježja kretanja stanovništva Gorske Hrvatske u razdoblju 1971. – 1991. Korišten je historijsko-geografski analitički pristup na način da su podatci vitalne statistike i popisni podatci obrađeni i svedeni na teritorijalni ustroj iz 1970-ih godina (bivše općine), a zatim su izračunata migracijska salda za međupopisna razdoblja 1971. – 1981., te 1981. – 1991. Podatci su agregirani na razini uvjetno-homogenih regija u sastavu Gorske Hrvatske – Gorskoga kotara, Ogulinsko-plaščanske zavale i Like. Prostor Gorske Hrvatske intenzivno je bio u promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju opterećen višedesetljetnom prirodnom (i ukupnom) depopulacijom i iseljavanjem uglavnom zreloga muškoga stanovništva iz ekonomskih i političkih razloga (odlazak na privremeni rad u inozemstvo koji se najčešće pretvarao u stalnu emigraciju). To iseljeno stanovništvo najčešće se nije vraćalo u Hrvatsku. Demografska drama, koja se odvijala krajem 20. st. prouzročila je demografsko pražnjenje Gorske Hrvatske koje se intenziviralo u nadolazećim razdobljima. Ovo razdoblje je bitno jer su se upravo tada javili prvi znaci demografske katastrofe. Naime, u promatranom razdoblju Gorska Hrvatska izgubila je oko 33 000 stanovnika (gubitak od oko 18, 7 % stanovništva u odnosu na 1971.), od čega oko 6 000 prirodnim putem (oko 18, 2 % ; prirodna depopulacija), a oko 27 000 stanovnika mehaničkim putem (oko 81, 8 % ; iseljavanje). Najviše je iseljeničkoga kontingenta bilo iz Like (oko 68, 7 %), zatim iz Ogulinsko-plaščanske zavale (oko 17, 3 %), a najmanje iz Gorskoga kotara (oko 14, 0 %). Na temelju dostupnih podataka analizirano je u koje je zemlje iseljavalo stanovništvo Gorske Hrvatske. Ovakav demografski prijeratni razvoj, u kombinaciji s ratnim i poslijeratnim negativnim demografskim trendovima, uvjetovao je smanjenu demografsku otpornost jedinica lokalne samouprave koje se nalaze u sklopu Gorske Hrvatske. Demografska otpornost, kao ključni dio suvremenoga koncepta urbane otpornosti, podrazumijeva sposobnost stanovništva nekoga područja da se, nakon nekoga stresa (uzrokovanoga klimatskim promjenama, nezaposlenošću ili primjerice pandemijom poput COVID-19), vrati u prvobitno u većoj ili manjoj mjeri uravnoteženo stanje.

demografska otpornost, depopulacija, Gorska Hrvatska, historijska geografija, iseljavanje

nije evidentirano