hrvatski

Kiborgizacija u sportu – stvaranje tijela bez granica u doba transhumanizma

Kiborgiziranje prirodnog tijela omogućeno je novim tehnikama, koje su s jedne strane pružile mogućnost invalidnim osobama da sudjeluju na sportskim priredbama i da se natječu sa zdravim sportašima, dok je sa druge strane dana mogućnost stvaranja poboljšanog čovjeka (sa boljim fizičkim i psihičkim sposobnostima) koji također želi biti dio tog spektakla. Slučaj kiborgiziranog atletičara Oscara Pistoriusa potaknuo je brojna etička pitanja vezana uz poboljšanje i stvaranje umjetnih dijelova tijela i izazvao brojne kontroverze u svijetu sporta. Članak je podijeljen u četiri problemske cjeline. Prvi dio prikazuje osnovni uvid u kiborgizaciju ljudskog tijela i želju za stvaranjem jačeg, bržeg i otpornijeg ljudskog tijela. Drugi dio razmatra mogućnosti koje pruža kiborgizacija u sportu navodeći slučaj Oscara Pistoriusa, invalida s amputiranim nogama koje su nadomještene umjetnim protetskim nogama. Analizom raznih mogućnosti koje se otvaraju u ovoj sferi, javiti će se i potreba stvaranja svojevrsne distinkcije između kiborg-atletičara i prirodnih atletičara. Treći dio razmatra do koje mjere je moralno i legalno opravdano poboljšati nesavršeno ljudsko tijelo i kada to poboljšanje dovodi do etičkih dilema u sportu, kao što je to kod slučaja Pistorius. Četvrti propituje stvara li se umjetne pobjednike, kako postići pravednost u natjecanju između prirodnih i kiborgiziranih sportaša, te jesu li se oni uopće smjeli međusobno natjecati. Osnovna etička dilema u sportu je do koje se mjere smije zadirati u ljudsko tijelo kako bi mu se pružila pomoć vraćanjem izgubljenih funkcija, a da se istovremeno bitno ne promijeni njegovu prirodnost različitim oblicima umjetnog poboljšanja i dodavanjem funkcija koje tijelo izvorno ne posjeduje.

Umjetna inteligencija, kibernetika, transhumanism

nije evidentirano