hrvatski

Religioznost, zadovoljstvo životom i stres u doba pandemije COVID-19 kod studenata Sveučilišta u Rijeci

Uvod: Duhovna i religijska uvjerenja, s njima povezani ciljevi i praksa od velikog su značaja u životima mnogih pojedinaca. Ona utječu na njihov afekt, kogniciju, ponašanje pa i motivaciju. Zadovoljstvo životom odnosi se na subjektivni doživljaj kvalitete života te označava kognitivnu evaluaciju pojedinčevog vlastitog cjelokupnog života, preko koje svaki pojedinac procjenjuje vlastiti život i njegove okolnosti. Stres se svodi na razne okolnosti koje od osobe iziskuju fizičke i psihičke napore, ali isto tako i one emocionalne odgovore koje pojedinac u određenim trenucima iskusi. Pandemija COVID-19, kao i njezine posljedice predstavljaju rizik i izazivaju zabrinutost za mentalno zdravlje stanovništva. Panedmija i mjere zaštite posebno su se odrazile na studentsku populaciju. Veliki (moglo bi se reći negativan) utjecaj odrazio se na obrazovni sustav, a studenti su se, uz već brojne postojeće, morali suočiti s dodatnim stresovima. Pandemija koronavirusa nameće smetnje, prijetnje i prepreke fizičkom, psihičkom ali i duhovnom zdravlju. Takve teme i njihova međusobna povezanost za mnoga područja postaju od velikog istraživačkog interesa. Ciljevi: Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati povezanosti i odnose religioznosti, zadovoljstva životom i stresa povezanog s pandemijom COVID-19 kod studenata Sveučilišta u Rijeci, kao i ispitati povezanost navedenih čimbenika s obzirom na jačinu simptoma preboljenog virusa. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 211 ispitanika koji su studenti Sveučilišta u Rijeci. U svrhu provedbe ovog istraživanja objedinjene su tri ljestvice koje su, uz opća pitanja na početku, sačinjavale anketni upitnik. To su: upitnik religioznosti, skala zadovoljstva životom, skala Covid stresa. Rezultati: Ispitanici ne iskazuju razlike u razini zadovoljstva životom u doba pandemije ovisno o simptomima COVID-a koje su doživjeli, kao ni razlike u razini stresa povezanog s pandemijom. Razina stresa povezanog s pandemijom nije značajno povezana s razinom religioznosti u ispitanikam, kao ni sa zadovoljstvom života u doba pandemije. Ispitanici koji iskazuju višu razinu religioznosti pokazuju i veće zadovoljstvo životom u doba pandemije. Zaključak: Prikazana pozitivna korelacija religioznosti i zadovoljstva životom ukazuje na potrebu da se potiču i uključe načini kojima bi se ta povezanost poboljšala i unaprijedila, posebno u krizna vremena, kojih će nedvojbeno još biti, a što može rezultirati puno manjim duhovnim, mentalnim, ali i fizičkim posljedicama, te poboljšati cjelokupno zdravlje ljudi.

COVID-19 ; koronavirus ; pandemija ; religioznost ; stres ; studenti ; zadovoljstvo životom

nije evidentirano