hrvatski

Izolacija DNA četiri različitih vrsta mikroalgi

Mikroalge su jednostavni fotosintetski organizmi koji mogu pripadati skupini eukariota ili prokariota. Morfološki su raznoliki i široko rasprostranjeni, a karakterizira ih nedostatak kompleksnih multicelularnih struktura [1]. Mikroalge su pogodne za proizvodnju vrijednih produkata zbog brzog rasta, mogućnosti rasta u različitim okolišnim uvjetima i raznolikog biokemijskog sastava. Bogat su izvor ugljikovih spojeva koji mogu biti korišteni u proizvodnji biogoriva, farmaciji, kozmetici te fikoremedijaciji [2]-[3]. Tehnike optimizacije rasta, genetički inženjering i ekofiziološko modeliranje neki su od dostupnih alata koji se koriste u svrhu proizvodnje ciljanih produkata. Bitno je naglasiti da je upotreba mikroalgi kao sirovina otežana uslijed ekonomskih razloga. Jedan od najvećih izazova koji sprječava široku primjenu mikroalgi jest neučinkovitost metoda izolacije intracelularnih spojeva iz biomase bogate različitim tvarima [3]. Velike količine kemikalija te znatan utrošak energije potrebni su za ekstrakciju spojeva unutar stanice zbog otpornosti kompleksnih i raznolikih staničnih stijenki. Neke mikroalgalne vrste nemaju staničnu stijenku ili posjeduju silikatne ljušturice, primjerice dijatomeje, dok je kod nekih vrsta prisutna stanična stijenka građena od celuloze ili kompleksnih polisaharida. Sastav stanične stijenke specifičan je za pojedine vrste [3]-[4]. U ovom ću radu predstaviti upotrebu modificiranog lizirajućeg pufera koji se pokazao učinkovitim u ekstrakciji DNA iz mikroalgi raznolikih svojstava. Korištene su četiri mikroalge: Nannochloropsis gaditana, Picochlorum wilhelmii, Nostoc sp. i Spirulina subsalsa. Uzorci od 10 mL kultura mikroalge kultiviranih pod definiranim uvjetima podvrgnuti su uvjetima za liziranje i ekstrakciju. Uspješnost ovih uvjeta varirala je ovisno o vrsti. Nakon izolacije DNA iz lizata, uslijedilo je utvrđivanje njene koncetracije te separacije agaroznom elektroforezom. Najviša koncentracija DNA utvrđena je za vrstu N. gaditana, a najniža za Nostoc sp. Svrha navedenog eksperimenta bila je utvrditi jesu li vrste uzgajane u monokulturama homogene ili je došlo do kontaminacije i njihovog miješanja. S obzirom na dobivene rezultate, utvrđena je akseničnost kultura.Sljedeći korak je PCR metoda i DNA metabarkodiranje koje će omogućiti preciznu determinaciju vrsta.

mikroalge ; izolacija DNA ; stanična stijenka ; pufer

nije evidentirano