hrvatski

Novi biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti

U predavanju su opisani novi i nadolazeći biomarkerski koncepti u dijagnostici Alzheimerove bolesti. Posebno je istaknuto uvođenje biomarkera A/T/N biološkog profila na temelju glavnih patoloških promjena (Amiloid/Tau/Neurodegeneracija, što podrazumijeva i biološke biljege gubitka sinapsi) u kliničke kognitivne stadije Alzheimerove bolesti (HC – zdrave osobe / MCI – osobe s blagim spoznajnim poremećajem / AD – osobe s Alzheimerovom bolesti). Navedeni se istraživački okvir usmjeren na bolju biološku definiciju Alzheimerove bolesti sve više prenosi i u klinički rad radi bolje procjene rizika za spoznajno urušavanje na temelju praćenja navedenih bioloških biljega. Trenutačni A/T/N biomarkeri pružaju veću osjetljivost i specifičnost u usporedbi s samim kliničkim dijagnostičkim i kognitivnim testovima, ali imaju i značajna ograničenja, a najznačajnije je činjenica da dosežu plato otprilike u tijeku pojave kliničkih simptoma AD-a, što ih čini manje pogodnim za praćenje napredovanja bolesti i procjene odgovora na liječenje. Navedeni biološki biljezi također ovise i o izuzimanju cerebrospinalne tekućine lumbalnom punkcijom i pozitronskoj emisijskoj tomografiji amiloida i tau proteina, što su invazivne i skupe metode koje još uvijek nisu široko dostupne. Rješenje navedenih problema vidi se u krvnim biomarkerima, napose mjerenju koncentracije fosforiliranih tau proteina p-tau181 i p-tau217 u plazmi, čije je određivanje manje invazivno, praktičnije i pristupačnije. Posebno su opisani rezultati nekoliko najnovijih znanstvenih istraživanja što ukazuju na veliku podudarnost postojećih bioloških biljega s rezultatima dobivenim analizom mozgovnih egzosoma (izvanstanične vezikule promjera 40-100 nm) u plazmi. Ti se egzosomi mogu izolirati putem tetraspaninskih receptora CD9, CD81 i CD63. Pritom je najzanimljiviji nalaz onaj koji je pokazao da je veća količina duljeg oblika amiloida (Abeta1- 42) bila povezana s boljim rezultatima na neuropsihološkim testovima kognitivnih sposobnosti (Eren E et al., Cells, 2022 ; 11: 436), što navodi na zaključak da je bolje otplavljivanje amiloida putem egzosoma povezano s blažom kliničkom slikom i napredovanjem AD-a. Najveći je nedostatak biomarkera AD u krvi činjenica da oni ne mogu dati informaciju o neuroanatomskoj lokalizaciji patoloških promjena. Taj se nedostatak napose odnosi na tau proteine, a u manjoj mjeri i na mjerenje koncentracije Abeta1-42. Stoga je zaključeno kako je zasad način za dobivanje pouzdane dijagnoze istodobno korištenje većeg broja različitih bioloških biljega AD-a.

Alzheimerova bolest ; biološki biljezi ; A/T/N klasifikacija bioloških biljega Alzheimerove bolesti ; biomarkeri Alzheimerove bolesti u plazmi ; egzosomi iz mozga u plazmi kao biološki biljezi

nije evidentirano