hrvatski

Praćenje gonokoknih infekcija i povezanost s antimikrobnom rezistencijom - rezultati Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Gonoreja je druga najčešća spolno prenosiva infekcija (SPI) bakterijskog podrijetla danas i predstavlja javno zdravstveni problem. Obzirom da je u zemljama Europske unije (EU) gonoreja sve češća u mlađoj populaciji, vjerojatno zbog migracija stanovništva i turizma, primijećuje se porast učestalosti gonoreje i u našim uvjetima. Stoga se preporuča bolji nadzor, uz mjere prevencije, koje je moguće ostvariti jedino suradnjom liječnika-kliničara, epidemiologa i mikrobiologa. Liječenje gonoreje predstavlja izazov jer gonokokna infekcija ne izaziva zaštitni imunitet, a istovremeno može pospješiti širenje virusa humane imunodeficijencije. Neisseria gonorrhoeae postaje sve više otporna na donedavno djelotvorne antibiotike: kinolone i cefalosporine viših generacija. Zbog porasta antimikrobne rezistencije (AMR), promijenjene su smjernice za liječenje te je uvedena obaveza provođenja mikrobiološke kontrole nakon terapije. Cilj rada je ispitati učestalost N. gonorrhoeae u nas i osjetljivost izoliranih mikroorganizama.U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) od 2007. do 2014. g. potvrđeno je 69 izolata N. gonorrhoeae. Najveći broj izolata zabilježen je 2007. g. (23, 2%) i 2013.g. (15, 9%). Većina uzoraka (95, 6%) dobivena je od mladih muškaraca u dobi od 25-35 godina, koji su dolazili na pregled u Ambulantu Službe za mikrobiologiju i Savjetovalište za HIV HZJZ-a. Najviše uzoraka dobiveno je iz spolnomokraćnog sustava (92, 7%), dok su ostali dobiveni iz anorektalne regije i farinksa (7, 3%). Iako je rezistencija na cefalosporine viših generacija u porastu u zemljama EU, naši rezultati su pokazali dobru osjetljivost gonokoka na ceftriakson i cefiksim (91, 3%). Azitromicin i doksiciklin također su se pokazali djelotvornima na većinu izolata (92, 3%), dok su ciprofloxacin i penicilin pokazali slabiju djelotvornost (63, 7% ; 34, 7%). Prema preporukama Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC), potrebno bi bilo ujednačiti metodologiju testiranja osjetljivosti u svim zemljama EU, kako bi se mogao pratiti razvoj AMR i predvidjeti učinkovitost pojedinih antibiotika. U tu svrhu ECDC je pokrenuo Projekt praćenja učestalosti i AMR gonokoka (EURO GASP), čiji je sudionik i HZJZ. Sudjelovanjem u ovom projektu potaknut će se suradnja epidemiologa, mikrobiologa i različitih vrsta kliničkih specijalnosti kako bi se i u hrvatskim uvjetima učinkovitije pratile gonokokne infekcije i spriječio porast AMR.

gonoreja ; antimikrobna rezistencija ; gonokok ; EURO GASP ; Hrvatski zavod za javno zdravstvo

nije evidentirano