hrvatski

Organizacijski i ekonomski aspekti osnivanja ekološkog poljoprivrednog gospodarstva usmjerenog na samodostatnost

U sjeni pandemije, klimatskih promjena i sve nestabilnijih političkih i ekonomskih prilika u svijetu raste zanimanje za neovisnost o velikim korporacijama. Sve više ljudi se zanima za uzgoj hrane, pogotovo na održivi, ekološki način. Mnogi autori već desetljećima upozoravaju na štetne posljedice usmjerenosti na profit u proizvodnji hrane. Smanjena hranjiva vrijednost i porast alergija na hranu, sve lošije zdravstveno stanje ljudi, kao i oslabljivanje društvenih veza u užoj i široj zajednici (otuđenje tj. alijenacija) neke su od glavnih posljedica konvencionalnog, suvremenog načina života i proizvodnje hrane. Najvažnija posljedica je svakako uništavanje plod nosti tla uslijed ned ostatka humusa. Taj ned ostatak izravna je posljed ica primjene umjetn ih gnojiva i pesticida koji štete ili ubijaju žive organizme u tlu. Razni autori već duže vrijeme bilježe i proučavaju zemljoradničke postupke koji na osnovi lokalnih resursa obogaćuju tlo živim organizmima i tako mu vraćaju plodnost. U Hrvatskoj su najpopularniji od njih biod inamička poljoprivreda i permakultura. Oni nude u praksi provjerene metode osnivanja i organizacije poljoprivrednih gospodarstava koje se temelje na istraživanju i poštivanju prirodnih zakona s ciljem primjene samo nužnih intervencija čovjeka. Osnovno mjerilo pritom je korištenje lokalnih resursa kako bi se izbjeglo rasipanje vremena i snage na pribavljanje vanjskih resursa. Iskustva iz prakse pokazuju daje na taj način moguće, poštujući zakonitosti biotehnologije, proizvesti dovoljno hrane, energije, građevinskog materijala i lijekova za opstanak lokalne zajednice. Ovladavajući postupcima ekološke proizvodnje hrane i sjemena mnogi pojedinci i zajednice izravno doprinose stvaranju samodostatnosti, koja je osobito korisna mladim ljudima koji u uvjetima pretjerane tehnologizacije gospodarstva sve manje mogu računati na zapošljavanje unutar postojećeg sustava. Ekološka poljoprivreda kao novi društveno-ekonomski sustav temeljen na lako dostupnim lokalnim resursima daje priliku svima, osobito mladima, da se sami zaposle vrlo smislenom djelatnošću kao što je proizvodnja hrane za sebe, svoju obitelj i zajednicu.

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ekološka proizvodnja, hrana, permakultura, samodostatnost, zapošljavanje mladih

nije evidentirano