hrvatski

Akutni učinci krioterapije u liječenju osoba oboljelih od reumatoidnog artritisa mjereno metodom infracrvene termografije

Reumatoidni artritis kronična je sistemska upalna bolest vezivnog tkiva koju ponajviše karakteriziraju destruktivni procesi na zglobovima. Upaljeni zglobovi obično su natečeni i često se pri dodiru osjeća da su topli. Važnu ulogu u poboljšanju tijeka bolesti, kao i u samoj kvaliteti života ima primjerena fizikalna terapija i rehabilitacija. Opće mjere su redovita tjelovježba, kontrola težine, zdrava ishrana, primjena toplih i hladnih terapijskih postupaka, tehnike opuštanja. Krioterapija se pokazala kao vrlo učinkovito terapijsko sredstvo u liječenju reumatoidnog artritisa radi svojih analgetskih i protuupalnih učinaka što pacijentima omogućava bezbolnu primjenu terapijske vježbe. Lokalna krioterapija inducira smanjenje temperature unutar zglobova što može smanjiti utjecaj određenih medijatora na upalu i destrukciju zglobova. Efekt hlađenja tkiva primjenom leda može se jednostavno pratiti metodom infracrvene termografije. Osnovni cilj ovog rada bio je utvrditi temperaturu dlanova mjerenu infracrvenom termografijom nakon primijene krioterapije u obliku masaže ledom te akutne učinke na bol i snagu stiska šake, kod osoba koje boluju od reumatoidnog artritisa. Prigodan uzorak ispitanika činilo je jedanaest pacijenata volontera. Izvršeno je inicijalno snimanje temperature dlanova u fazi mirovanja te mjerenje snage stiska šake primjenom dinamometra i vigorimetra, te vizualna skala boli s vrijednostima 0-10 za svaki dlan posebno. Led je apliciran na dlanovima ispitanika u obliku masaže. Trajanje aplikacije leda ovisilo je o individualnom osjetu nelagode i boli svakog ispitanika. Odmah po završetku postupka ponovno je provedeno mjerenje varijabli neposredno nakon postupka, zatim u prvoj minuti, te kontinuirano svake minute u periodu od 15 minuta. Statističkom obradom podataka utvrđeno je kako ne postoje značajne razlike u temperaturama pojedinih interesnih regija između lijeve i desne ruke. Razlike su utvrđene između prosječne temperature dlanova u mirovanju i prosječne temperature neposredno nakon primjene krioterapije (8, 55 ± 1, 03 ˚C), kao i prosječne temperature neposredno nakon primjene krioterapije i prosječne temperature nakon 15 minuta oporavka (-7, 28 ± 1, 49 ˚C). Razlika pak u temperaturama dlanova, veličine 1, 26 ± 1, 36 ˚C, koja je utvrđena između faze mirovanja i faze oporavka rezultat je produženog učinka hlađenja ledom i vremena potrebnog za povratak temperature na stanje koje je prethodilo terapijskom postupku. Vrijednost vizualne skale boli značajno se smanjila (p=0, 01) nakon provedenog postupka krioterapije s prosječne vrijednosti 6, 61 na prosječnu vrijednost 4, 83 uz istovremeno povećanje snage stiska šake (p=0, 03) mjerene dinamometrom gdje su prosječne vrijednosti prije postupka terapije iznosile 9, 09 N, a neposredno nakon krioterapije 10, 51 N. Vrijeme aplikacije leda na dlanove u visokoj je negativnoj korelaciji sa prosječnom temperaturom dlanova u mirovanju (r=-0, 74 ; p=0, 02), neposredno nakon tretmana (r=-0, 71 ; p=0, 03) i nakon petnaest minuta oporavka (r=-0, 75 ; p=0, 02). Može se zaključiti kako masaža ledom može biti efikasno fizioterapijsko sredstvo za smanjenje boli kod osoba s reumatoidnim artritisom zajedno s povećanjem funkcije u vidu snage stiska šake. Ovakav učinak je trenutan i može trajati preko 15 minuta te je u tom vremenu moguće provesti ostale fizioterapijske metode poput kineziterapije koje mogu pozitivno utjecati na poboljšanje funkcije šaka. Povećana snaga stiska šake vjerojatno je povezana s nižim razinom boli neposredno nakon primjene krioterapije. Praktičan doprinos istraživanja leži u mogućnostima primjene termografije u rehabilitaciji te određivanju temperaturnih razlika prije i nakon primjene terapijskih agensa kako i dinamike temperaturnih promjena tijekom.

krioterapija ; reumatoidni artritis ; infracrvena termografija

nije evidentirano