hrvatski

Cijepljenje protiv bolesti COVID-19

Uvod: Pandemija koronavirusne bolesti (COVID-19) negativno utječe na zdravstveni sustav, a ostavlja posljedice i na društvo u cjelini. Cijepljenje protiv bolesti COVID-19 učinkovita je preventivna mjera kojom se smanjuje rizik zaraze virusom SARS-COV-2, intenzitet širenja virusa, a time i vjerojatnost njegove mutacije, te sprječavaju teški oblici bolesti, hospitalizacije i smrti od ove bolesti. S obzirom na platformu kojom se koriste i na mehanizam djelovanja, u kliničkim ispitivanjima i primjeni postoje četiri kategorije cjepiva: cijeli virus, proteinska podjedinica, virusni vektor i nukleinska kiselina (RNA i DNA). Četiri navedene vrste cjepiva razlikuju se po tome što neke od njih djeluju tako da unose antigen u tijelo čovjeka, dok se druge koriste vlastitim tjelesnim stanicama za stvaranje virusnog antigena. Cilj je rada prikazati vrste cjepiva protiv bolesti COVID-19 odobrenih u Republici Hrvatskoj (RH), njihove karakteristike te dosadašnja iskustva i rezultate cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u RH. Materijali i metode: Rad se temelji na deskriptivnim metodama, pri čem se koriste podatci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) i međunarodnih izvora. Podatci su dobiveni iz izvještaja nacionalnih registara praćenja cijepljenja i iz baze podataka praćenja nuspojava (HALMED). Rezultati: U Europskoj uniji i u RH za sada su odobrena i dostupna četiri cjepiva protiv bolesti COVID-19: Comirnaty (Pfizer-BioNTech), Spikevax (Moderna), Vaxzevria (AstraZenecaOxford) i Janssen (Johnson & Johnson). Vrsta cjepiva preporuča se ovisno o dobi, pojedinoj populacijskoj skupini, osnovnim bolestima i epidemiološkoj situaciji. Na primjer, za one mlađe od 50 godina i za trudnice Vaxzevria, koja je adenovirusno cjepivo, ne preporučuje se zbog vrlo rijetke, ali ozbiljne nuspojave imunotrombotičke trombocitopenije izazvane cjepivom (VITT), dok su za djecu odobrena samo mRNA cjepiva. Dana 27. prosinca 2021. jednom dozom cijepljeno je 55, 37 % ukupnog stanovništva, odnosno 65, 99 % odraslog stanovništva. Udio cijepljenih raste od nižih prema višim dobnim skupinama do dobi 70–74 godine, te je u dobi 70–74 godine najviši udio cijepljenih, koji iznosi 91, 82 % za prvu dozu. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 78, 7 % jednom dozom. HALMED je zaključno s 21. prosincem 2021. zaprimio 6164 prijava nuspojava na COVID-19 cjepiva (0, 13 % od primijenjenih doza): 3450 – Comirnaty, 716 – Spikevax (Moderna), 1646 – Vaxzevria (AstraZeneca), 345 – COVID-19 Vaccine Janssen i 7 prijava za koje nije zaprimljena informacija o proizvođaču. Među zaprimljenim izvješćima o nuspojavama oko 25 % ih je klasificirano kao ozbiljne. Podatci o nuspojavama u odnosu na broj primijenjenih doza pojedinih vrsta cjepiva pokazuju da je najveći broj prijava nuspojava zaprimljen za Vaxzevriju, a najmanji za Comirnaty. Zaključak: Učinkovitost cjepiva nije tako visoka za sprječavanje infekcije virusom SARS-COV-2 kako se na početku najavljivalo, no i dalje se smatra da cijepljenje pruža vrlo dobru zaštitu od težih oblika bolesti i smrti, uključujući i infekcije novim varijantama virusa. Učinkovitost zaštite cijepljenjem s vremenom opada, te je svim punoljetnim građanima preporučeno poboljšati zaštitu dodatnom (booster) dozom tri do šest mjeseci nakon primarnog cijepljenja. Kako se do sada pokazalo da je najbolja zaštita kombinacija različitih intervencija (farmaceutske i nefarmaceutske mjere) i cijepljene osobe trebaju se pridržavati propisanih preventivnih mjera.

cijepljenje, COVID-19, Hrvatska

nije evidentirano