hrvatski

Hrvatska glazba i Hrvatski radio

Europske radio-stanice ubrzo nakon pokretanja emitiranja, početkom 20-ih godina 20. stoljeća, počinju osnivati vlastite ansamble te na nekoliko načina počinju utjecati na glazbeni život sredina u kojima djeluju: postaju vodeći poslodavci u glazbenoj industriji, organiziraju cikluse javnih koncerata, na repertoar javnih koncerata uvrštavaju djela izvan standardnog repertoara, na turnejama promiču nacionalni repertoar i organiziraju specijalizirane festivale. Jedan od ciljeva ovog istraživanja jest pokazati da Hrvatski radio, odnosno njegovi povijesni prethodnici (Radio-Zagreb, Hrvatski krugoval, pa ponovno Radio-Zagreb), nije u tome iznimka: i on je vodeći poslodavac i organizator ciklusa javnih koncerata, širitelj repertoara i promotor nacionalnog repertoara te supokretač i sudionik specijaliziranih festivala. U tu su svrhu prikupljeni i sistematizirani podaci o javnim koncertima ansambala Hrvatskog radija i sačinjen popis izvedenih djela. Drugi je cilj ovog istraživanja prezentiranje i valoriziranje važnih aspekata odnosa hrvatske umjetničke glazbe i Hrvatskoga radija, kao što su poticanje suvremenog stvaralaštva, istraživanja i izvođenja djela glazbene baštine i stvaranja standardnog repertoara hrvatske umjetničke glazbe. Za tu svrhu su iz prikupljenih glazbenih kritika izdvojene reakcije stručne javnosti na repertoarnu politiku radijskih ansambala, posebno na poticanje i izvođenje djela suvremenih hrvatskih skladatelja i djela iz hrvatske glazbene baštine, te na kvalitetu izvedbe. Rezultate istraživanja prikazali smo u tri velike cjeline: prva počinje osnivanjem Radio-stanice Zagreb i radio-orkestra, a završava izdvajanjem Simfonijskog orkestra iz Radio-Zagreba (1926.-1948.), druga počinje ponovnim pokušajima pokretanja Simfonijskog orkestra, kulminira istovremenim djelovanjem čak četiriju ansambala – Simfonijskog orkestra, Komornog orkestra, Zagrebačkiih solista i Zbora, a završava izdvajanjem Zagrebačkih solista iz Radio-Zagreba (1949.-1972.), a treća cjelina posvećena je djelovanju preostalih dvaju ansambala Hrvatskog radija do danas (1973.-2010.). U hrvatsku umjetničku glazbu Hrvatski radio počinje ulagati tek otkada je podržavljen (1939.), i to, posredno, ulaganjem u vlastiti radio-orkestar, čijim se povećavanjem širi i repertoar djela hrvatskih skladatelja, te osnivanjem zbora (1941.). Od tada do danas su zbor (bez prekida) i simfonijski orkestar (s prekidom od 1948. do 1956.) dva temeljna ansambla Hrvatskog radija, uz koje su u kraćim razdobljima djelovali još i Komorni orkestar (1951.-1972.) i Zagrebački solisti (1953.-1978.). Ti su ansambli na javnim koncertima od 1942. do 2010. izveli preko 1500 djela hrvatskih skladatelja, od čega su naručili i praizveli 285, u rasponu od zbornih djela do opera, a razmjerno najviše u razdoblju od 1958. do 1978. kada istovremeno djeluju sva četiri ansambla.

Hrvatski radio, umjetnička glazba 20. stoljeća, Simfonijski orkestar, Komorni orkestar, Zagrebački solisti, Zbor

nije evidentirano