hrvatski

Fauna buhača na šećernoj repi na području Vukovarsko-srijemske županije

Proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj vrlo je profitabilna gospodarska djelatnost, čiju proizvodnju mogu ugroziti štetnici. Nakon ukidanja dozvole sistemičnim insekticidima za tretiranje sjemena šećerne repe, od strane Europske komisije, buhači su ponovno postali veliki problem. Najviše šteta repin buhač čini za vrijeme sušnih i toplih godina u ranim razvojnim fazama šećerne repe. Radi ukidanja dozvole za uporabu neonikotinoida za tretiranje svih poljoprivrednih usjeva pa tako i šećerne repe, proizvođači su primorani koristiti alternativne mjere zaštite. Cilj ovog rada bio je utvrditi faunu buhača i procijeniti intenzitet napada na tretiranom sjemenu šećerne repe. Pokus je proveden na dvije lokacije, Bogdanovci i Ovčara, na području Vukovarsko – srijemske županije. U pokusu je bilo šest različitih insekticidnih tretmana sjemena (klasični kemijski i biološki) i tri različita genotipa šećerne repe, odnosno ukupno je testirano 18 varijanti po lokaciji, svaka u četiri repeticije. Nije zabilježena razlika između testiranih genotipova, dok je najveću učinkovitost polučila varijanta pozitivne kontrole (neonikotinoidi). Alternativni tretmani sjemena pokazali su određenu učinkovitost, međutim u visokoj brojnosti buhača na takvim tretmanima dolazi do ekonomski značajnih šteta.

repin buhač ; šećerna repa ; neonikotinoidi ; učinkovitost ; ekonomska šteta

nije evidentirano