hrvatski

Prvi dokaz rikecije Anaplasma ovis u oboljelog ovna: od kliničkih znakova bolesti do genske tipizacije uzročnika

Krajem svibnja 2015. godine u Laboratorij za parazitologiju, Hrvatskog veterinarskog instituta, Zagreb, Hrvatska dostavljena je krv ovna iz okolice Benkovca sa sumnjom na piroplazmozu. Ovan je uz potpornu terapiju vitaminima AD3E i B-kompleksa liječen imidokarbom (Imizol® 0, 5 mL s/c) i oksitetraciklinom (Geomicin retard® 5 mL i/m) te je za pet dana prestao pokazivati kliničke znakove bolesti. U razmazu krvi pronađena su periferno smještena intraeritrocitarna tjelešca, a sekvenciranjem odsječka 16S rRNK i MSP4 gena dokazali smo vrstu Anaplasma ovis, dok DNK drugih uzročnika nije bila prisutna. Ovim istraživanjem smo po prvi puta dokazali vrstu A. ovis u Hrvatskoj, ali i u Jugoistočnoj Europi. Od danas priznatih osam vrsta anaplazmi, anaplazmozu malih preživača uzrokuju tri vrste A. phagocytophilum, A. capra i A. ovis od kojih je A. phagocytophilum dokazana u Hrvatskoj. Prema navodima veterinara Veterinarske ambulante Benkovac opisani klinički znaci bolesti su česti u ovaca i ovnova dopremljenih s drugih područja Hrvatska i nikada nisu uočeni u životinja mlađih od pet mjeseci. Treba naglasiti da osim Imizolom veterinari na području Benkovca oboljele ovce uvijek liječe i tetraciklinima što predstavlja i lijek izbora, a oboljele životinje uspješno izliječe ukoliko lijekove apliciraju unutar pet dana od pojave kliničkih znakova bolesti. Vektor je krpelj Rhipicephalus bursa prisutan diljem Republike Hrvatske ujedno pronađen i na oboljelom ovnu. Stoga treba očekivati da je uzročnik prisutan i u drugim dijelovima Hrvatske.

Anaplasma ovis, ovan, klinička slika, terapija, objektivna dijagnostika, Benkovac

nije evidentirano