hrvatski

GIS multiplikator učinkovitosti kopnenih mikrovalnih senzora

Geografski informacijski sustavi (GIS) omogućavaju posredovanje prostornih informacija na globalnoj i lokalnoj razini i u djelatnostima radio i televizijske difuzije, radiokomunikacija, radarskih i senzorskih sustava, ali uz povezivanje modela propagacije elektromagnetskih valova i GIS-a. Za razliku od stacionarnih sustava, u ovom radu su dani rezultati istraživanja i razvoja primjene GIS-a u mikrovalnim kopnenim senzorskim sustavima koji su mobilni ili mogu mijenjati lokaciju. Istražen je utjecaj terena na skupu lokacija u Hrvatskoj i izveden je jednostavni statistički model moguće vidljivosti radarom, za visine cilja iznad terena 150 m, 300 m i za nadmorske visine cilja 500 m, 1 000 m, 2 000 m i 5 000 m. Na pilotskom primjeru analiziran je utjecaj šume i velikih objekata na moguću vidljivost. Baza podataka o terenu je digitalni model visina reljefa (DMV) u rasterskom obliku, a sloj informacije o šumi i velikim objektima izveden je iz zemljovida mjerila 1:25 000 i infracrvene fotogrametrijske snimke u boji. U okvirima ovoga rada moguća vidljivost radarom je analizirana samo glede utjecaja reljefa, šume i velikih objekata, te stanja troposfere. Stoga moguća vidljivost radarom predstavlja netehnološki resurs, koji može biti ostvaren ukoliko mikrolokacija oko radara zadovolji određene kriterije koji su dani u nastavku. Višekriterijsko optimiranje lokacija mikrovalnih senzora (radara, senzora sa smjernikom) razvijeno je i prikazano na povijesnom primjeru okupirane Banovine i Korduna. Raspravljen je koncept GIS za simulacijska istraživanja elektroničkog izviđanja i elektroničkog ometanja.

GIS, DEM, radar, vidljivost, višekriterijsko programiranje

nije evidentirano