hrvatski

Mogućnosti korištenja nusproizvoda akvakulture

Procjene ukazuju da će proizvodnja proizvoda akvakulture na svjetskoj razini do 2030. godine doseći 109 milijuna tona, što čini povećanje od približno 25 % u odnosu na proizvodnju ostvarenu u 2020., koja je, prema izvješću Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, iznosila 82, 1 milijuna tona. Povećanje proizvodnje, a nužno i prerade te pripreme proizvoda akvakulture za tržište, neizbježno dovodi do povećanja količine nusproizvoda koji u pojedinim slučajevima mogu doseći 70 % početne mase sirovina. Prerada proizvoda akvakulture uključuje nastanak otpada koji najčešće čine glave, utrobe, koža, kosti i ljuske riba te ljušture rakova. Većina navedenih nusproizvoda, donedavno, odbacivala se nekontrolirano u okoliš ili zbrinjavala kao bezvrijedan otpad. Razvoj i implementacija složenih tehnologija prerade nusproizvoda akvakulture privukli su pozornost znanstvenika jer su nusproizvodi prepoznati kao značajan izvor biološki vrijednih tvari i mogu se smatrati sekundarnom sirovinom za proizvodnju različitih tržišno vrijednih proizvoda. Različite namjene nusproizvoda dobivenih tijekom prerade određene su njihovim tehnološkim potencijalom koji se procjenjuje prema općem kemijskom sastavu, kao i biološkoj vrijednosti proteina, lipida i ostalih spojeva. Nusproizvodi iz prerade riba i rakova koriste se najčešće u proizvodnji stočne i riblje hrane, gnojiva, služe kao sirovine za proizvodnju biogoriva i bioplina, za dobivanje hitina i kolagena ili postaju vrijednim sastojcima ljudske prehrane. Otpadne vode nastale tijekom uzgoja organizama bogate su nutrijentima te se učinkovito mogu koristiti za hidroponski uzgoj biljaka. U ovom poglavlju prikazani su najnoviji trendovi i mogućnosti korištenja te zbrinjavanja nusproizvoda nastalih tijekom uzgoja i prerade vodenih organizama.

bioaktivne tvari ; funkcionalna hrana ; akvaponija, biogoriva ; akvakultura

nije evidentirano