Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 121404

Turistička atrakcijska osnova


Kušen, Eduard
Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam, 2002 (monografija)


Naslov
Turistička atrakcijska osnova
(Tourism Attraction Base)

Autori
Kušen, Eduard

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Institut za turizam

Grad
Zagreb

Godina
2002

Stranica
262

ISBN
953-6145-08-1

Ključne riječi
turizam; turistički resursi; turistička atracija; klasifikacija turističkih atrakcija
(toursim; tourism resources; tourism attraction; tourism attraction clasification)

Sažetak
Turizam je relativno mlada gospodarska grana, koja se vrlo intenzivno počela razvijati sredinom 20. stoljeća, da bi od polovice osamdesetih godina istog stoljeća zauzela stalno treće mjesto u međunarodnoj trgovačkoj razmjeni. Usprkos tome, resursnoj osnovi ''turističke industrije'', osobito njezinoj atrakcijskoj komponenti, ne pridaje se odgovarajuća pozornost, istraživanja fenomena turističke atrakcijske osnove parcijalna su i nekonzistentna. Postojeća klasifikacija turističkih atrakcija na prirodne i od čovjeka stvorene apsolutno je nedostatna za upravljanje turističkom atrakcijskom osnovom. Otežano je planiranje razvoja turizma i kreiranje optimalnog turističkog proizvoda, s jedne strane, te zaštita turističkih atrakcija od uništenja, degradacije i neracionalnog korištenja, s druge strane. Problem se osobito zaoštrava zbog ranije stečenih prava drugih sektora da upravljaju gotovo svim potencijalima i realnim turističkim atrakcijama. Odgovor na ovakva zahtjevna pitanja segmentiran je u nekoliko cjelina i njihov funkcionalni slijed: turistička atrakcijska osnova kao temeljni turistički resurs, osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija i vođenje atrakcijske dokumentacije te korištenje i zaštita turističkih atrakcija. Za ovakav koncept korištena je ranije istražena metodologija prostorne valorizacije turističkih atrakcija. Turistička atrakcijska osnova locirana je u strukturi cjelokupne turističke resursne osnove. To je potrebno zbog mnogobrojnih nesporazuma koji bi nastali zbog neselektivne uporabe termina turistički resursi glede potencijalnih i realnih turističkih atrakcija. Na osnovi načela da je svaka turistička atrakcija turistički resurs, u prilogu funkcionalnom strukturiranju turističke resursne osnove, podijeljeni na ''temeljne turističke resurse'', na ''ostale izravne turističke resurse'' te na ''neizravne turističke resurse''. Turostočke atrakcije predstavljaju temeljni turistički resurs. Osnovna funkcionalna klasifikacija turističkih atrakcija kroz višedimenzionalni model predstavlja ključni odgovor na naprijed postavljena pitanja. Model obuhvaća podjelu potencijalnih i realnih turističkih atrakcija na 16 osnovnih vrsta, kojima su pridružene odgovarajuće osnovne vrste turističkih motiva i aktivnosti. Redosljed osnovnih vrsta turističkih atrakcija osigurava njihovo sekundarno grupiranje na slijedećim relacijama: prirodne-stvorene, izvorne-dorađene, pterežito dokoličarske-nedokoličarske te materijalne-nematerijalne. Prilog detaljnoj klasifikaciji turističkih atrakcija predstavlja daljnju funkcionalnu podjelu turističkih atrakcija unutar osnovne vrste, sada na razini konkretne podvrste turističkih atrakcija i konkretnih turističkih motiva i aktivnosti. Primjeri su ilustrirani podacima s područja Hrvatske. Vrednovanje (evaluacija) turističkih atrakcija razlikuje poseban postupak za potrebe razvoja turizma, a poseban za marketinško planiranje turističke destinacije. U prvom slučaju to se poglavito odnosi na analizu sezonalnosti, prihvatnog kapaciteta, vizitacijsko-stacioniranih značajki, kategorije turističke atrakcije te njene pripadnosti širem sustavu turističkih atrakcija, dok se u slučaju marketinsške valorizacije analiza odnosi poglavito na turističku dostupnost i stupanj turističkog korištenja turističkih atrakcija. Vođenje dokumentacije turističkih atrakcija vodi se kroz dva usporedna sustava. U pisanom obliku, u katastru turističkih atrakcija, te pomoću grafičkih prikaza na kartografskim podlogama, u atlasu turističkih atrakcija. Korištenje turističkih atrakcija poglavito se prikazuje postupcima koji se koriste u planiranju razvoja turizma i pri izradi marketinških planova. Planiranje razvoja turizma, koje iskazuje odgovarajući odnos prema turističkoj resursnoj osnovi, s jedne je strane utemeljeno na cjelokupnoj predhodnoj evidenciji i vrednovanju svih turističkih atrakcija u turističkoj destinaciji, a s druge strane, u svom postupku mora sadržavati izradu koncepta turističke prostorne organizacije područja za koje se razvojni turistički plan donosi. Zaštita turističkih atrakcija, osobito potencijalnih, poglavito ovisi o identifikaciji i evidenciji potencijalnih i realnih turističkih atrakcija, primjeni načela održivog razvoja i koncepta prihvatnog kapaciteta turističke atrakcijske osnove, te donošenju odgovarajućih propisa i mjera za zaštitu turističkih atrakcija od uništenja, degradacije i neracionalnog korištenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0126002

Ustanove
Institut za turizam, Zagreb

Profili:

Avatar Url Eduard Kušen (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Kušen, Eduard
Turistička atrakcijska osnova, Zagreb: Institut za turizam, 2002 (monografija)
Kušen, E. (2002) Turistička atrakcijska osnova. Zagreb, Institut za turizam.
@book{book, author = {Ku\v{s}en, E.}, year = {2002}, pages = {262}, keywords = {toursim, tourism resources, tourism attraction, tourism attraction clasification}, isbn = {953-6145-08-1}, title = {Tourism Attraction Base}, keyword = {toursim, tourism resources, tourism attraction, tourism attraction clasification}, publisher = {Institut za turizam}, publisherplace = {Zagreb} }