hrvatski

Demografski izazovi na lokalnoj i regionalnoj razini Hrvatske

Popis stanovništva proveden 2021. godine ponovno je očekivano ukazao na razmjere demografskog sloma Republike Hrvatske čije su se naznake očitavale desetljećima prije samog početka ukupne depopulacije na našim prostorima. Demografsko pustošenje u kontinuitetu traje od 1991. godine i do danas se ne vidi kraja negativnim demografskim procesima. U radu se nastojalo analizirati razmjere depopulacije na razini županija, gradova i općina. Korištenjem podataka posljednjih popisa stanovništva i vitalne statistike predstavljeni su rezultati ukupne, prirodne i emigracijske depopulacije. Objavom podataka na nižim teritorijalno-administrativnim jedinicama napravljen je pregled demografski najugroženijih područja. Posljednji popis stanovništva bilježi pad broja stanovnika u svim županijama Republike Hrvatske. U odnosu na 2011. godinu, od 556 jedinica lokalne samouprave svega 46 jedinica (8, 2 posto) bilježi porast broja stanovnika. Očekivani pad ukupnog broja stanovnika u skladu je s dobro poznatim i opisanim društveno-ekonomskim i demografskim procesima koji svoje korijene vuku više desetljeća unazad. Prikazana analiza ne bi trebala biti predmet daljnje politizacije problematike, već temelj za izradu dugoročnih strateških populacijskih politika. Osim nacionalnih mjera, dobrodošle su i lokalne demografske politike prilagođene pojedinim krajevima.

Popis stanovništva 2021. ; depopulacija ; prirodni pad ; iseljavanje

nije evidentirano