hrvatski

Struktura utjecaja malokluzije kod adolescanata

Cilj istraživanja: Prevesti s engleskog jezika na hrvatski jezik instrument Malocclusion Impact Questionnaire (MIQ) i analizirati njegovu strukturu. Nacrt studije: Presječna studija Ispitanici i metode: Naprijed-natrag prijevod učinila su četiri neovisna prevoditelja s dobrim znanjem obaju jezika. Panel od pet stručnjaka pratio je proces i usuglasio hrvatsku inačicu prijevoda. Uzorak je činilo 254 ispitanika dobi između 10 i 18 godina (medijan 15 godina), 52 % djevojčica. Kliničkim pregledom određen im je stupanj malokluzije Indeksom potrebe za ortodontskom terapijom i Littleovim indeksom nepravilnosti inciziva. Izvijestili su zadovoljstvo izgledom i potrebu za terapijom Likertovom ljestvicom (0 = uopće ne – 4 = jako puno) te utjecaj malokluzije instrumentima MIQ-a, Psihosocijalnim utjecajem dentalne estetike i Ljestvicom ograničenja funkcije čeljusti. Rezultati: Faktorska analiza pokazala je da jednodimenzionalni MIQ objašnjava 46 % varijance i ima visoku unutarnju konzistentnost (Cronbach α = 0, 920). Čestica gristi hranu najmanje korelira s ostalim česticama i njezino bi izbacivanje poboljšalo konzistentnost jednodimenzionalnog instrumenta (α = 0, 927). MIQ značajnije linearno korelira sa zadovoljstvom izgleda zubi i lica (r = 0, 575 i 0, 411 ; p < 0, 001) nego samoreportiranom potrebom za terapijom zubi i lica (r = 0, 421 i 0, 366 ; p < 0, 001). Utjecaj malokluzije proporcionalan je pacijentovoj perspektivi estetske komponente intenziteta malokluzije (r = 0, 321 ; p < 0, 001), ali nije potrebi za ortodontskom terapijom zbog dentalnog zdravlja. MIQ je najbolje korelirao s psihološkim i socijalnim utjecajima dentalne estetike (r = 0, 762 i 0, 740 ; p < 0, 001), a nije korelirao s ograničenjima žvakanja. Zaključak: Jednodimenzionalni MIQ ima zadovoljavajuća psihometrijska svojstva i dobra je mjera psiholoških i socijalnih utjecaja narušene dentalne estetike, ali ne i oralne funkcije.

adolescenti ; emocije ; funkcija ; malokluzija ; utjecaj

Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Struktura utjecaja malokluzije na adolescente” (IP1-FDMZ-2021) voditelja prof. dr. sc. Stjepana Špalja, kojeg je financirao Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku.