hrvatski

Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, država i arhitektura: put Umjetničkog paviljona od Pešte do Zagreba

„Na putu u Beč moja je pomisao potpuno dozrela i rekoh sebi, da je red, da provizorno sagrade paviljon u Pešti, a onda kad svrši izložba, neka željezni kostur prenesu u Zagreb… Moja se želja u istinu ispunila, jer je najednom bez mog znanja, bio raspisan natječaj za najpraktičniji paviljon, pa se već našao i madžarski graditelj da po njegovom nacrtu izgrade željezni kostur. Ta nas je vijest oduševila i uprijesmo sve sile, da se što jače opoštenimo.“ Tim je riječima Bukovac u autobiografiji opisao svoj doprinos izgradnji „paviljona za povijest, umjetnost i književnost“ hrvatske Zemaljske vlade u Budimpešti, naglasivši time kako je on rodonačelnik ideje njegova kasnijega preseljenja u Zagreb. S druge strane o istom je događaju Iso Kršnjavi zabilježio 1905. sljedeće: „Na milenijskoj izložbi dala je vlada sagraditi umjetnički paviljon na poticaj savjetnika Dra. Ive Mallina, bivšega moga odličnoga suradnika. Kasnije poklonila je vlada ovaj paviljon gradu Zagrebu, a načelnik Mošinsky dao ga po Helmeru lijepo izraditi. Tako je Zagreb došao do samostalne izložbene zgrade.“ Je li u izgradnji paviljona i prebacivanju dijela njegove konstrukcije kasnije u Zagreb važniju ulogu odigrao Bukovac, Mallin, Mošinsky ili pak netko treći vjerojatno se pouzdano nikada neće moći reći, no nakana je ovoga izlaganja pokazati, a na osnovi dokumentacije sačuvane u različitim arhivskim fondovima Zemaljske vlade, kako je teklo konstruiranje i dekonstruiranje paviljona za povijest, umjetnost i književnost u Budimpešti i njegovo prebacivanje u Zagreb. Istodobno nastojat će se pokazati i kako je politički i financijski uopće bilo moguće realizirati ovaj paviljon u Budimpešti te kasnije u Zagrebu, te koji su ključni protagonisti bili uključeni u njegovu izvedbu. U konačnici bit će riječi i o stilskom rješenju paviljona koji predstavlja najbolji primjer raskoši i ekstravagancije europske arhitekture fin-de-siècla u javnom graditeljstvu Zagreba.

Vlaho Bukovac, Iso Kršnjavi, Umjetnički paviljon, Zagreb, Historicizam, Neobarok, Milenijska izložba u Budimpešti

nije evidentirano