hrvatski

Borba protiv rasizma na primjeru ljetnih olimpijskih igara u Mexico city 1968

Veliki politički i socijalni problemi 1968. godine zahvatili su Sjedinjene Američke Države. Atentati na Martina Luthera Kinga i Roberta F. Kennedyja, Vijetnamski rat i siromaštvo, doveli su državu na rub eksplozije. Diskriminacija i nejednakost u obrazovanju te zapošljavanju kulturnih manjina doveli su do brojnih pobuna. Slijedom nezadovoljstva afro-američkih sportaša osniva se Olimpijski projekt za ljudska prava. Prvi veći rasizam pojavljuje se na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, kada nacistička Njemačka na čelu svog vođe, Adolfa Hitlera, krši mnogobrojna ljudska prava. Odlazak Hitlera sa stadiona u trenutku osvajanja zlatne medalje crnog sportaša Jesse Owensa bio je prvi znak javnog rasizma na Olimpijskim igrama. Tri desetljeća kasnije, u Mexico Cityu, javljaju se mnoge pobune i nezadovoljstva stanovništva i sportaša. Glavno svijetlo bilo je usmjereno na američke sprintere Tommyja Smitha i Johna Carlosa, koji su svoje nezadovoljstvo prema crnom stanovništvom pokazali na postolju dignutom šakom i spuštenom glavom. Njihova pobuna će u budućnosti predstavljati borbu protiv rasizma u sportu te ostaviti neizbrisivi trag u povijesti Olimpijskih igara i sporta općenito.

Rasizam, Olimpijske igre, Mexico City, Tommy Smith, John Carlos

nije evidentirano