hrvatski

Uloga kalendara na njemačkom jeziku u oblikovanju kulturnoga obzora Osijeka i istočne Slavonije u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća

U radu se na primjeru kalendara iz fundusa hemeroteke Muzeja Slavonije prikazuje razvoj pučkih kalendara na njemačkom jeziku iz prve i druge polovine 19. te prve polovine 20. stoljeća. Analizira se njihov sadržaj i ukazuje na važnost kalendara za stvaranje i ukorjenjivanje čitalačkih navika stanovništva čijoj su obrazovnoj razini tekstovi bili tematski, opsegom te jezičnom razinom prilagođeni. U desetljećima nakon oslobođenja od Turaka, Osijek i njegovo šire okruženje izgubili su velik dio dotadašnjega stanovništva koje s Turcima napušta Slavoniju. U napuštenim područjima novi feudalni gospodari, mahom austrijsko, mađarsko i njemačko plemstvo, naseljavaju puk sa svojih posjeda od zapada i sjevera Njemačke do Češke ili Slovačke, preseljavajući nerijetko čitava sela. U novim gospodarskim okolnostima kroz obnovu istoka Hrvatske pridošlo se stanovništvo susreće i stapa s preostalim domaćim pukom. U tako nastalim naseljima, a posebice u središnjem naselju u tome području, u multikulturnom i višejezičnom Osijeku susreću se različiti jezici i običaji u čijem su razumijevanju i prihvaćanju upravo kalendari odigrali značajnu ulogu. Analizirani kalendari dijelom stižu iz inozemstva (Krakov, Pečuh), a dijelom su tiskani u Osijeku, ali dijele ono najvažnije, a to je čitalačka publika kojoj su namijenjeni. Iako sadržajno slični hrvatskim pučkim kalendarima iz istoga vremena, njemački su kalendari imali svoju vjernu publiku dijelom i zbog jezika kojim su pisani i koji je u navedenom razdoblju bio lingua franca stanovništva pridošlog u grad na Dravi. Čitali su ih zasigurno i govornici hrvatskoga koji su tako izbjegavali probleme koji su proizlazili iz različitih ideja o hrvatskome slovopisu, a koje su ut vrijeme opterećivale tiskovine iz različitih dijelova Hrvatske. Pokazuje se da su kalendari nudeći sadržaje vezane uz svakodnevni gospodarski život grada i sela, dajući savjete vezane uz upravu i poreze te nudeći zanimljive poučne sadržaje kalendari značajno sudjelovali u formiranju identiteta Osijeka od kraja 18. do polovine 20 stoljeća.

pučki kalendari, višejezičnost, multikulturalnost

nije evidentirano