hrvatski

Uspon i pad Oparinove hipoteze

Proučavanje prvog života kvalitativno se promijenilo Oparinovom (koacarvatnom) hipotezom koja je pretpostavila prijelaz iz anorganske tvari u organski svijet predbiotičkom sintezom makromolekula. Oparinova hipoteza označila je prijelaz od metafizičkog promišljanja prema znanstvenoj metodologiji koja zahtijeva empirijsku provjerljivost i potaknula optimizam o odgovoru na pitanje kako je nastao prvi život. Na osnovi ove hipoteze proveden je poznati empirijski test, Miller-Urey eksperiment koji je potvrdio neke pretpostavke hipoteze, ali je bio i osporavan. Suvremeno proučavanje postanka prvog života smatra Oparinove pretpostavke dobrom znanošću, koja je velikim dijelom netočna: pretpostavke njegove hipoteze su nepotvrđene, nesigurne i u nekim aspektima odbačene, a početni optimizam je sveden u temu zanimljivu filozofiji i povijesti znanosti.

Oparinova hipoteza ; prvi život ; filozofija znanosti

nije evidentirano