hrvatski

Planiranje primarnih šumskih prometnica u gospodarskim šumama na strateškoj i taktičkoj razini

Razredbe terena neophodne su za planiranje radova pridobivanja drva odnosno za daljnje planiranje otvaranja šuma. Za formiranje razredbe terena provedeno je istraživanje značajki terena (nagib terena, indeks neravnosti terena, stjenovitost tla, načini vlaženja tla te rizik od erozije tla vodom) kao i sastojinskih značajki. Upravo su sastojinske značajke odnosno bioklimati, kao prostorno definirano područje s klimatskim tipom i određenim, toj klimi prilagođenim vegetacijskim tipom – biljnom zajednicom, temelj nove razredbe terena za potrebe pridobivanja drva. Istraživanje bioklimata provedeno je na razini privatnih i državnih šuma RH, za čije potrebe je uspostavljena GIS baza podataka. Provedene analize ukazuju kako je šumsko područje Republike Hrvatske moguće, sa udjelima pridolaska podijeliti na: 1. Pretplaninske šume klekovine (0, 01%), 2. Pretplaninske bukove i smrekove šume (1, 76%), 3. Jelove, bukovo-jelove te smrekove šume (9, 49%), 4. Brdske bukove šume (18, 36%), 5. Brežuljkaste šume hrasta kitnjaka (17, 85%), 6. Nizinske šume hrasta lužnjaka i poplavne šume (17, 90%), 7. Submediteranske šume bukve i crnog bora (3, 69%), 8. Submediteranske šume medunca i crnog graba (4, 34%), 9. Submediteranske šume medunca i bijelog graba (20, 14%) i 10. Mediteranske šume i makije alepskog bora i hrasta crnike (6, 46%). Sukladno definiranim područjima pridolaska bioklimata te formiranom GIS bazom podataka istraživanog područja, jednostavnim slučajnim uzorkovanjem odabrano je 20 gospodarskih jedinica, jednoliko raspoređenih u sljedeća 4 gospodarski najznačajnija bioklimata (drvnom zalihom najbogatija) Republike Hrvatske: 1. Nizinske šume hrasta lužnjaka i poplavne šume, 2. Brežuljkaste šume hrasta kitnjaka, 3. Brdske bukove šume i 4. Jelove, bukovo-jelove te smrekove šume. Unutar 4 odabrana bioklimata prvotno je provedena analizira stupnja korekcije šumskih cesta (ŠC). U tu svrhu proučavano je bočno odstupanje svakog izraženog horizontalnog loma šumskih cesta od pravocrtnih linija kao i čimbenika korekcije šumskih cesta (odnos duljine pravocrtne linije i stvarne duljine šumske ceste između njenih točaka početka i završetka. Provedene analize potvrđuju kako se šumske ceste nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poplavnih šuma značajno razlikuju od ŠC-a ostala 3 bioklimata po bočnom odstupanju segmenata ŠC-a i po čimbenicima korekcije ŠC-a. Za 20 jednostavnim slučajnim uzorkovanjem odabranih gospodarskih jedinica provedene su kvantitativne i kvalitativne analize postojećeg stanja otvorenosti. Budući da su analize ukazale na lošiju relativnu otvorenost gotovo svih gospodarskih jedinica, proveden je postupak unaprjeđenja primarne šumske prometne infrastrukture – planiranjem, odnosno postavljanjem nul linijskih poligona do razine vrlo dobre ili izvrsne otvorenosti. U svrhu unaprjeđenja mreže primarnih šumskih prometnica konstruiran je i model primarnog otvaranja šuma, provjeren na primjeru dvije gospodarske jedinice koje su sukladno sustavu procjene primarne relativne otvorenosti nedovoljno otvorene. Analize pogodnih sustava pridobivanja drva provedene su pomoću novodefiniranih modela, za 20 reprezentativnih gospodarskih jedinica u državnom vlasništvu (Hrvatske šume d.o.o.), temeljem njihovih terenskih i sastojinskih značajki. Iste su provedene u dva navrata: 1. Za postojeće stanje otvorenosti i 2. Za unaprijeđeno stanje otvorenosti. U tu svrhu odabrano je sljedećih 7 sustava pridobivanja drva: 1. Harvester – forvarder, 2. Harvester sa sidrenim vitlom – forvarder sa sidrenim vitlom, 3. Motorna pila – Forvarder, 4. Motorna pila – forvarder sa sidrenim vitlom, 5. Motorna pila – skider s vitlom, 6. Motorna pila – vučena šumska žičara i 7. Motorna pila – stupna kamionska žičara. Rezultati modela pridolaska sustava pridobivanja drva ukazuju na mogućnost primjene strojne sječe i izrade u gospodarskim šumama RH, kao i važnost tradicionalnog sustava pridobivanja drva, motorna pila – skider sa vitlom čiji udio pridolaska je osobito izražen u gospodarskim jedinicama bioklimata jelovih, bukovo-jelovih te smrekovih šuma. Osim toga, evidentan je pozitivan utjecaj otvaranja šuma na pridolazak visokomehaniziranih sustava pridobivanja drva.

Planiranje, šumske prometnice, sustavi pridobivanja drva, GIS

nije evidentirano