hrvatski

Teorija prevođenja

Rad se bavi teorijom prevođenja kao samostalne znanstvene discipline te kontrastivne analize kao po nekima zasebne znanosti, ali usko povezane sa prevođenjem. Cilj rada je ukazati na kompleksnost teorije prevođenja te koji su sve modeli, načini prevođenja kao i koje vrste prevođenja postoje te kojim sredstvima se prevoditelj može služiti kako bi prijevod bio što bolji. Objašnjenjem pojma kontrastivne analize i razradom razina kontrastivne analize ukazuje se na razlike između hrvatskoga i engleskoga jezika, koje su prikazane i na primjeru hrvatske i engleske verzije Alise u zemlji čudesa Lewisa Carrolla. Hrvatsku verziju preveo je prevoditelj i književnik Predrag Raos. Kratkim poglavljem o analizi dokazat će se da prijevod nije nimalo lagan posao pogotovo kada je riječ o prevođenju u književnosti. Prijevod tada postaje poveznicom između izvorne i prijevodne kulture, koje na taj način stupaju u kontakt i samim time utječu jedna na drugu. Ključno pitanje je koliko se prijevod može smatrati originalom. Prevedeno djelo bi se moglo nazvati originalom kojem bi autor tada bio sam prevoditelj. Primjer Alise u zemlji čudesa će to i potvrditi. Prevoditelj se nije slijepo držao ishodišnog teksta, uzeo je dosta slobode u pisanju i iskoristio svoj dar za književnost što je na kraju rezultiralo izvrsno prevedenoj priči.

prevođenje, teorija prevođenja, prevoditelj, kontrastivna analiza, književni prijevod, Alisa u zemlji čudesa.

nije evidentirano