hrvatski

Primjena biljnih pripravaka u trudnoći

S obzirom na moguće štetne učinke primjene pojedinih biljnih vrsta u trudnoći, upoznatost s učestalošću i navikama korištenja biljnih lijekova i pripravaka tijekom trudnoće važna je za sve zdravstvene djelatnike koji skrbe o trudnicama. Cilj ovog ispitivanja bio je utvrditi sklonost trudnica korištenju biljnih pripravaka za vanjsku i unutarnju primjenu i prikupiti njihove stavove i uvjerenja o sigurnosti, učinkovitosti i dostupnosti biljnih pripravaka u usporedbi s konvencionalnim lijekovima, te utvrditi načine informiranja o biljnim pripravcima. Kod trudnica koje su tijekom trudnoće koristile biljne pripravke, cilj je bio prikupiti podatke o tome u kojem su ih tromjesečju i koliko često u prosjeku koristile, prema čijoj preporuci, jesu li s time upoznale svog ginekologa te gdje su bili kupljeni i za koje smetnje i/ili namjene su bili korišteni koji biljni pripravci. U tu svrhu korišten je anketni upitnik koji su prije trudničkog pregleda na Odjelu za ginekologiju i porodništvo Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana u Zaboku ispunile ukupno 102 trudnice. Dobiveni rezultati ukazali su na to da je 56 % ispitanica, od kojih je većina bila s područja Krapinsko- zagorske županije, koristilo biljne pripravke tijekom trudnoće. Mnoge od njih koristile su ih svakodnevno (27 %) ili više od dva puta tjedno (20 %), najčešće bez preporuke (55 %), a često i bez znanja svog ginekologa (48 %). Iako se većina ispitanica nije smatrala dovoljno informiranima o biljnim pripravcima koji se smiju koristiti u trudnoći, 60 % svih trudnica vjerovalo je da su biljni pripravci sigurni za korištenje u trudnoći te sigurniji od konvencionalnih lijekova. Ispitanice su biljne pripravke najčešće koristile kod suhog i nadražajnog kašlja, problema sa suhom kožom, infekcija mokraćnog sustava, grlobolje te mučnine i povraćanja. Najčešće korištena biljna vrsta bio je badem, a navelo ga je 50 % trudnica koje su koristile biljne pripravke i to isključivo za vanjsku primjenu, dok su manje zastupljeni đumbir (27 %), brusnica (25 %), kamilica (23 %) i bijeli sljez (12, 5 %) bili u pravilu korišteni za unutarnju primjenu. Kao najpouzdaniji izvor informacija o biljnim pripravcima trudnice su u najvećoj mjeri navodile liječnika (55 %) i ljekarnika (47 %), a najveći udio ispitanica naveo je i da biljne pripravke kupuju upravo u ljekarnama (52 %). Zato je na liječnicima i ljekarnicima odgovornost pripadnicama ove posebno osjetljive populacije pružati pravovremene i potpune informacije o biljnim lijekovima i biljnim pripravcima, a kako bi se izbjegli mogući rizici te osigurala njihova sigurna i učinkovita primjena.

ljekovite biljke ; biljni lijekovi ; biljni pripravci ; trudnoća ; trudnice

nije evidentirano