hrvatski

Kulturna animalistika kao (novi) pristup očuvanju prirodne baštine – primjer Mačkozbornika

Potaknute idejom kulturne animalistike, koju je na našim prostorima inicirao zooetičar Nikola Visković, pokrenule smo objavljivanje Mačkozbornika (Nakladnik Jesenski i Turk) s felinološkim slijedom od mačkoglave boginje Bastet preko antropomorfne Hello Kitty do mitske kiborginje Catwoman. Predstavit ćemo Mačkozbornik u kontekstu kulturno-animalističkih istraživanja kao jedan od mogućih (novih) pristupa očuvanju prirodne i kulturne baštine. Prikupljeni tekstovi podijeljeni su u osam poglavlja koja obuhvaćaju temu mačke u svakodnevnom životu i bioetici, u književnosti, u bajkama i književnosti za djecu, u vizualnoj i popularnoj kulturi, u kulturi i kulturalnim istraživanjima, u lingvistici i etno tradiciji. Kroz razmatranje odabranih priloga u kojima se tema mačke predstavlja u kontekstu suživota ljudi i mačaka u otočkim sredinama i u hrvatskoj seoskoj okućnici, hrvatske likovne umjetnosti od XIX. stoljeća do danas, reprezentacije Balkana u popularnoj kulturi kroz simboliku mačke, hrvatskih dijalektalnih frazema i diskursa povezanog s mačkama u tradicijskoj kulturi dokumentirat ćemo istraživanja iz područja kulturne animalistike, odnosno antropologije životinja. U tome smislu, ističemo i što se tiče regije, muzejski ovjeren suodnos mačaka i ljudi što ga je osmislio venecijanski kolekcionar i profesor na Akademiji lijepih umjetnosti u Veneciji Piero Pazzi koji je nedavno u Kotoru osnovao Muzej mačaka i time izložio svoju mačko- zbirku povijesnih razglednica, fotografija i drugih grafičkih materijala, od kojih najstariji datiraju u XVII. st., a vezuje ih suodnos života mačke i ljudi.

kulturna animalistika, antropologija životinja, mačka, baština, Muzej mačaka u Kotoru

nije evidentirano