hrvatski

Jezična integracija izbjeglica u Hrvatskoj: Dva primjera dobre prakse

Izbjeglice, tražitelji azila i azilanti kao učenici stranoga jezika posebno su osjetljiva skupina učenika i pristup poučavanju jezika trebalo bi prilagoditi njihovim potrebama i posebnostima (Đurđević i Podboj 2016). Njihovo je jezično osposobljavanje prvi uvjet za integraciju u novo društvo i uključivanje na tržište rada, a u tom procesu jednu od najvažnijih uloga imaju državne institucije te obrazovne (visokoškolske) ustanove. Od ak. godine 2017/2018. na Croaticumu ‒ Centru za hrvatski kao drugi i strani jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu izvodi se nastava hrvatskog kao inog jezika za azilante i tražitelje azila, a u zimskom semestru akademske godine 2018/2019. na Odsjeku za kroatistiku izvodio se kolegij Hrvatski kao ini i društveno korisno učenje (HIJ i DKU). U tekstu će se opisati ova dva primjera dobre prakse te će se dati osvrt na (ne)institucionalno organiziranje tečajeva jezičnog osposobljavanja za izbjeglice i kompetencije nastavnika koji izvode nastavu na tim tečajevima.

hrvatski za izbjeglice ; društveno korisno učenje ; ranjiva skupina učenika ; kompetencije nastavnika

nije evidentirano