hrvatski

Semantička prozirnost prefiksalno izvedenih riječi u hrvatskom jeziku

Unatoč tome što je riječ prepoznatljiva jezična jedinica, ne postoji jedinstvena definicija riječi (Erdeljac, 2009). Aitchinson (1994) slikovito predočava riječ kao kovanicu, gdje su s jedne strane informacije o obliku riječi (fonološke i morfološke informacije), a s druge strane sintaktičke i semantičke informacije o riječi. Sve su one pohranjene u mentalnom leksikonu, a njihovo je usvajanje, pohranjivanje i prizivanje pod utjecajem različitih psiholingvističkih obilježja riječikao što su primjerice, dob usvajanja, konkretnost, predočivost, čestotnost, fonološka i morfološka obilježja riječi itd. Zahtjevnost leksičke obrade ne proizlazi samo iz pojedinačnog doprinosa svakog od obilježja nego i iz njihove interakcije. S obzirom na to i u eksperimentalnom ispitivanju leksičke obrade takva brojnost i interaktivnost psiholingvističkih obilježja stavlje i pred istraživače specifične metodološke izazove. Navedeno se posebno ističe u ispitivanju obrade morfološki složenih riječi. Naime, uslijed različitih psiholigvističkih obilježja, ove se riječi mogu pohranjivati i obrađivati dekompozicijski, kao morfemi, ili izravno, kao cjelovite riječi (Schreuder i Baayen, 1995). Dekompozicijski se pritom obrađuju riječi s učestalijim i plodnijim afiksima i korijenima te fonološki i semantički prozirnije riječi. Semantička je prozirnost mogućnost izvođenja značenja cijele riječi iz značenja morfema (Marković, 2013), a njezin je utjecaj na obradu morfološki složenih riječi prepoznat devedesetih godina prošlog stoljeća (Marslen-Wilson i sur., 1994). Uz početno dihotomno lingvističko definiranje ove varijable, s vremenom se istaknula važnost njezinog subjektivnog i kontinuiranog mjerenja među govornicima pojedinog jezika. Kako za hrvatski jezik ne postoje takvi podatci, cilj je rada ispitati subjektivnu procjenu semantičke prozirnosti morfološki složenih, prefiksalno izvedenih riječi i to među govornicima različite dobi. Sudionici istraživanja su djeca polaznici prvih, četvrtih i osmih razreda osnovne škole te odrasle osobe. Istraživački materijal uključuje prefiksalno izvedene glagole. Glagoli se sastoje od prefiksa i korijena koji je samostalna riječ (npr. preskočiti). Prilikom izrade ispitnog materijala varirana su semantička prozirnost izvedenice, kao i čestotnost i plodnost prefiksa. Podatci su prikupljeni kvalitativnom metodom u formi upitnika, a podatci su kvantificirani. Zadatak sudionika istraživanje je da su na Likertovoj skali od 1 do 5 procijene povezanost značenja prefigiranog glagola i glagola bez prefiksa (npr. preskočiti i skočiti, predložiti i ložiti). Istraživanje se temelji na pretpostavci da su procijenjene vrijednosti izvedenica različite semantičke prozirnosti u djece polaznika prvog razreda ujednačene, dok se u starije djece i odraslih osobe razlikuju. Doprinost ovog istraživanja je u utvrđivanju doprinosa metajezičnih sposobnosti u prepoznavanju semantičkih odnosa u morfološki složenim riječima.

semantička transparentnost, pseudoriječi, metajezične sposobnosti,

nije evidentirano