engleski

Peak health care burden during first three COVID-19 waves in Croatia

Uvod: Preopterećenje kapaciteta zdravstvenog sustava jedna je od glavnih prijetnji tijekom COVID-19 pandemje. Cilj je prikazati vršne vrijednosti odabranih indikatora tijekom COVID-19 valova u RH i osigurati informacije koje će omogućiti reviziju plana spremnosti i moguću re(organizaciju) rada bolnica. Methods: Retrospektivna analiza rezultata COVID-19 testiranja, infekcija, hospitalizacija, JIL popunjenosti te podataka o osobama na respiratoru i preminulih prikupljanih sustavom nadzora kapaciteta tijekom prva tri vala u RH. Rezultati: Vršna popunjenost bolničkih kreveta opažena u 2. i 3. valu bila je 70, 19% i 54, 60% u usporedbi sa maksimalnim kapacitetima raspoloživim tijekom COVID-19 valova, a 168, 90% i 131, 38% u usporedbi sa kapacitetima dostupnima između dva vala, JIL kreveta 75, 51% i 70, 73%, odnosno 170, 51% i 160, 37%. Vršne dnevne vrijednosti bile su kako slijedi (prvi/drugi/treći val) ; pozitivni: 53/4827/3198 ; testirani: 1984/13325/11622 ; ukupno hospitalizirani: 372/2976/2315 ; ukupno na respiratoru: 31/306/278 ; ukupno JIL hospitalizirani: nepoznato/370/348, preminuli: 8/92/52. Zaključak: Tijekom korona-valova zahtjevi za bolničkim i JIL posteljama značajno su nadmašili postojeće standardne kapacitete zdravstvenog sustava. Sustav se akutno uspio prilagoditi povećanjem broja raspoloživih kreveta za COVID-19 pacijente, međutim, obzirom na do sada opažene vršne vrijednosti potrebno je trajno dodatno povećanje ili reorganizacija bolničkih kapaciteta koji bi osigurali da se tijekom predstojećih valova izbjegne ugroza zdravlja ne-COVID-19 i COVID-19 bolesnika te preopterećenja dijela osoblja.

COVID-19, hospital bed capacity, surge capacity

nije evidentirano