hrvatski

Obiteljska otpornost i dječja subjektivna dobrobit

Prema modelu Teorije promjene obiteljska otpornost važna je karakteristika obitelji, odnosno neposrednog konteksta u kojem se odvija dječji razvoj. Obiteljska otpornost odnosi se na sposobnost obitelji da ojača obiteljske veze i omogući osobni rast svojim članovima u konfliktnim i stresnim situacijama. Različite karakteristike obitelji čine obiteljsku otpornost. Obitelji s visokim raznima otpornosti karakterizira jasna i efikasna komunikacija među članovima obitelji, pozitivan stav, sposobnost pronalaženja smisla u nedaćama, duhovnost te korištenje socijalnih i ekonomskih resursa. Dosadašnja istraživanju ukazuju na to da različite karakteristike roditelja i obitelji predviđaju različite dječje ishode, no relativno je malo istraživanja u kojima je provjeravana veza obiteljske otpornosti i dječje subjektivne dobrobiti. Cilj je ovog istraživanja provjeriti da li obiteljska otpornost predviđa opću subjektivnu dobrobit djece operacionaliziranu kao hijerarhijski model kognitivne i afektivne dobrobiti. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta Dobrobit djeteta u kontekstu obitelji CHILD-WELL kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost. U ovom radu prikazani su podaci prikupljeni u istraživanju s djecom, majkom/skrbnicom i ocem/skrbnikom (853 trijade dijetemajka/skrbnica- otac/skrbnik). Djeca (raspon dobi od 9 do 13 godina, 48 % dječaci) su dala podatke o vlastitom zadovoljstvu životom, te doživljaju pozitivnog i negativnog afekta. Roditelji/skrbnici su procijenili otpornost vlastite obitelji. Koristeći model zajedničke sudbine za dijadne podatke kreirane su tri latentne varijable obiteljske otpornosti: korištenje socijalnih i ekonomskih resursa, religioznost obitelji i pozitivna obiteljska atmosfera koja uključuje rješavanje problema, uspješnu komunikaciju, pozitivnu perspektivu i sposobnost nalaska smisla u nedaćama. Analize su pokazale kako zajednička procjena roditelja/skrbnika o pozitivnoj obiteljskoj atmosferi i obiteljskoj religioznosti predviđa djetetovu procjenu vlastite subjektivne dobrobiti. Više razine obiteljskog rješavanja problema, obiteljske komunikacije, pozitivne perspektive i obiteljske religioznosti predviđaju više razine djetetove subjektivne dobrobiti. Obiteljska procjena korištenja socijalnih i ekonomskih resursa nije predviđala djetetovu subjektivnu dobrobit. Rezultati istraživanja u skladu su s modelom Teorije promjene.

obiteljska otpornost ; subjektivna dobrobit ; Teorija promjene

nije evidentirano