hrvatski

Bilingualni mozak

Bilingualne osobe su one koje se koriste dvama jezicima. No, bilingualne osobe mogu jezik savladati do različite razine, počinju učiti drugi jezik u različitoj životnoj dobi te su u različitoj mjeri izložene svakom od tih jezika. Mozak razlikuje oba jezika i „zna“ kada je koji naučen te dva jezika zauzimaju drugačije neuronske krugove u mozgu. Za učenje drugog jezika bitno je kritično razdoblje prilikom razvoja djeteta. O tome kada počinje i završava kritični period, raspravlja se zadnjih nekoliko desetljeća. Osim osnovnih dijelova mozga odgovornih za sluh i govor, za bilingualizam je važno razumjeti i ulogu ostalih dijelova mozga uključenih u prebacivanje s jednog jezika na drugi te inhibiciju jezika koji u određenom trenutku ne želimo koristiti. Također, u razvoju bilingualizma ne smije se zanemariti važnost plastičnosti mozga te njegove stalne promjene prilikom učenja i korištenja oba jezika. Najznačajnije istraživane promjene u mozgu su one u sivoj i bijeloj tvari. Unatoč velikim prednostima bilingualizma, neki znanstvenici istražuju i mane poznavanja dva ili više jezika. Zbog velike varijabilnosti podataka dobivenih različitim eksperimentalnim pristupima, jako je važno raspraviti i utjecaj tih eksperimenata na rezultate i moguće zaključke. Naposljetku, u ovom pregledu objašnjena je povezanost bilingualizma i afazije te način na koji je očuvan integritet prvog i drugog jezika.

bilingualizam ; kritični period ; neuroplastičnost ; afazija

nije evidentirano