hrvatski

Uloga države prije i tijekom COVID-19 pandemije: perspektiva poduzetnika

Kao što navodi Weiss (2010), odnos države i tržišta predmet je brojnih teorijskih prijepora i empirijskih istraživanja. Za neoliberalnu paradigmu jaka država i „velika vlada“ predstavljaju problem. Prema ovoj poziciji, država bi se zbog svoje nekompetentnosti i korupcije trebala suz- držati od svake intervencije koja se upliće u slobodno djelovanje tržišta (Saunders, 2010). Autori poput Schmidta (2007) zaključuju da su države-nacije oslabljene i kao rezultat procesa europe- izacije i internacionalizacije. S druge strane, za neke je, prema Weiss (2010), država rješenje. Takva pozitivna konstrukcija države istaknuta je i za vrijeme pandemije. Moisio (2020) primjeri- ce ističe kako je u Finskoj postignut politički konsenzus oko važnosti uloge države u izbavljanju nacije iz krize. U ovom radu, a polazeći od shvaćanja države kao sociokulturnog fenomena koji je konstruiran u promišljanjima i djelovanjima pojedinaca (Mitchell, 1991), prikazani su rezul- tati istraživanja o ulozi hrvatske države prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako je vide mikro i mali poduzetnici. Kakvu je po njima ulogu imala država prije pandemije, kakvu tijekom te što bi po njima trebala biti uloga države u kriznim situacijama i izvan njih kada govorimo o mikro i malim poduzetnicima? Intervjui s poduzetnicima provedeni su od veljače do travnja 2021. godine u okviru projekta Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Do prijave rada intervjuirano je 9 osoba, između ostaloga vlasnici restorana, dućana s voćem i povrćem, slastičarne i teretane, a s ciljem identificiranja različitih diskursa o ulozi države. Protokol za intervjue sastojao se od četiri glavna dijela: poteškoće s kojima se poduzetnici susreću u svom radu uslijed pandemije, što im pomaže, a što odmaže u nošenju s tim poteškoćama, njihovo mišljenje o ulozi države prema poduzetnicima te kako vide budućnost svog poduzeća i svog sektora općenito. Suprotno neoliberalnoj poziciji naši preliminarni uvidi upućuju da je važnost državne intervencije za naše sugovornike i sugovorni- ce neupitna izvan i tijekom krizne situacije. Posuđujući od Lakoffa (1996) metaforu države kao roditelja, u intervjuima možemo uočiti diskurs države kao „strogog oca“, a koji se manifestira u ulozi (apsurdnog) inspektora i nesenzibilnosti na individualne potrebe, kao i „brižne majke“ koja želi zaštiti privatni sektor i odgovara na njegove potrebe. Dok prvi diskurs dominira izvan pan- demijske krize, drugi dominira tijekom. Utoliko je povratak na „normalno“ za naše sugovornike nezadovoljavajuće rješenje. Rad je doprinos raspravama o odnosu između države i privatnog sektora u pandemijskom i postpandemijskom svijetu.

pandemija bolesti COVID-19, država, poduzetnici, Lakoff

nije evidentirano