hrvatski

Rad u novom normalnom: povratak na staro?

Inicijalni val pandemije bolesti COVID-19 u nemaloj je mjeri utjecao na obrasce rada velikog broja zaposlenih, što smo temeljem ankete provedene krajem ljeta 2020. dokumentirali u svom prethodnom radu (Matković i Lucić, 2021). Predmet naše pozornosti u ovom je izlaganju perzistentnost ovih promjena u kontekstu dolaska „epidemijskog normalnog“ uz jesenski val pandemije koji su karakterizirale manje striktne mjere gospodarskog zatvaranja, ali bitno veća incidencija bolesti. Temeljem longitudinalnih podataka SOCRES panel istraživanja u radu ćemo temeljeno na retrospektivnim iskazima 387 sudionika koji su bili zaposleni u obje točke mjerenja analizirati koliko su disrupcije u svijetu rada (u vidu radnog opterećenja, prekida rada, radno-obiteljskog sraza te pada prihoda) ostale perzistentne u raznim vremenskim razdobljima unutar prve godine od izbijanja pandemije. S obzirom na to da je izostala masovna pojava nezaposlenosti, posebnu pozornost posvetit ćemo percepciji (ne)sigurnosti, perzistentnosti i poželjnosti rada od kuće koji je izašao u prvi plan tijekom prvog vala pandemije te mogu li se identificirati specifična iskustva skupina zaposlenih koji su „dobitnici“ i gubitnici“ takvog „novog radnog normalnog“. U trenutku pisanja sažetka ishodi analiza kao ni zaključci nisu poznati jer je tekući val panela zaključen tek 10. travnja 2021

zaposlenost ; bolest COVID-19 ; disrupcija obrazaca rada ; rad od kuće ; nesigurnost ; nejednakost u svijetu rada

nije evidentirano