hrvatski

Akutni koronarni sindrom u Republici Hrvatskoj.

Hrvatska u području liječenja akutnoga koronarnog sindroma metodama intervencijske kardiologije (perkutane koronarne intervencije, PCI) vrlo usko prati svjetske rezultate unatoč relativno niskim ulaganjima u zdravstveni sustav u usporedbi s razvijenim zemljama. U posljednjih desetak godina, otkada postoji Hrvatska mreža primarne PCI, hitno je liječeno nešto više od 15 000 bolesnika s akutnim infarktom miokarda s elevacijom ST segmenta (STEMI), a, prema istom principu, liječe se i drugi bolesnici s nestabilnim akutnim koronarnim sindromom. U posljednjim godinama mreža zbrinjava oko 540 – 550 bolesnika s akutnim STEMI- jem na milijun stanovnika, a svaki od jedanaest PCI centara koji rade na principu 24/7 zbrinjava prosječno nešto više od 384 000 stanovnika. Prema trendovima zadnjih deset godina, jasan je porast rizičnoga profila tih bolesnika uz održavanje rezultata liječenja na razinama komparabilnima s onima sličnima PCI mrežama (postproceduralni TIMI III protok do 91 %, unutarbolnički mortalitet od 4, 4 do 6, 3%). Budući su planovi razvijanje kontinuiranoga prospektivnog elektroničkog Registra invazivne i intervencijske kardiologije te akutnoga koronarnog sindroma, daljnje skraćivanje reperfuzijskih vremena, daljnje povećanje uvođenja optimalnih lijekova i materijala u liječenje ovakvih bolesnika te optimizacija liječenja i akutnog infarkta miokarda bez elevacije ST segmenta na cijelom području Republike Hrvatske

akutni koronarni sindrom ; intervencijska kardiologija ; Republika Hrvatska

nije evidentirano