hrvatski

Doprinos motivacije na nastavi fizike i odnosa među vršnjacima zadovoljstvu u školi

Prema dijalektičkom okviru nastavnik-učenik, koji proizlazi iz motivacijske teorije samodeterminacije, svi učenici posjeduju urođene motivacijske resurse (potrebe za autonomijom, kompetencijom i povezanosti) koji im omogućavaju da se konstruktivno uključe u aktivnosti učenja. Kontekst kreira uvjete koji podržavaju ili blokiraju motivaciju učenika. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati doprinos različitih aspekata nastavničkog stila motiviranja (topline, strukture i pružanja autonomije učenicima) i aspekata odnosa s vršnjacima (osjećaja pripadnosti razredu, percepcije suradnje, kohezije, konflikata i osjećaja izolacije unutar razreda) zadovoljenosti potreba za kompetencijom, autonomijom i povezanosti na nastavi fizike. Nadalje, kako je motivacija učenika povezana s pozitivnim obrazovnim ishodima, pretpostavili smo da će veća zadovoljenost potreba na nastavi fizike uz pozitivnu i produktivnu povezanost učenika u razredu biti povezana sa zadovoljstvom u školi. Stoga je drugi cilj istraživanja bio ispitati doprinos zadovoljenosti potreba na nastavi fizike, nastavničkog stila motiviranja i odnosa s vršnjacima u razredu zadovoljstvu u školi. Sudionici istraživanja bili su učenici 7. i 8. razreda iz dvije osnovne škole u Zagrebu (N = 186 ; 54 % djevojaka) koji su, za vrijeme jednog nastavnog sata, ispunili upitnik odnosa među vršnjacima u razredu, upitnik zadovoljstva u školi, upitnik nastavničkog stila motiviranja na nastavi fizike te upitnik zadovoljenosti potreba na nastavi fizike. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su nastavnička toplina, struktura i pružanje autonomije na nastavi fizike značajni prediktori zadovoljenosti potrebe za autonomijom, nastavnička toplina i pružanje autonomije učenicima značajni prediktori zadovoljenosti potrebe za kompetentnosti i nastavnička toplina i struktura značajni prediktori zadovoljenosti potrebe za povezanosti na nastavi fizike. Hijerarhijskim regresijskim analizama također je utvrđeno da uz nastavničke stilove doprinos zadovoljenosti potreba učenika imaju i odnosi s vršnjacima. Tako se kao značajni prediktor zadovoljenosti potrebe za autonomijom i potrebe za kompetentnosti izdvaja kooperacija, dok zadovoljenosti potrebe za povezanosti na nastavi fizike osim nastavničke topline i strukture još značajno doprinosi osjećaj pripadnosti razredu. Rezultati hijerarhijske regresijske analize također pokazuju da procjeni zadovoljstva u školi značajno doprinose odnosi s vršnjacima (osjećaj pripadnosti razredu, konflikti i percepcija kohezije), nastavničko pružanje autonomije učenicima na nastavi fizike te zadovoljena potreba za kompetencijom na nastavi fizike.

nastavnički stil motiviranja na nastavi fizike ; zadovoljenost potreba na nastavi fizike ; odnosi među vršnjacima u razredu ; zadovoljstvo u školi

nije evidentirano