hrvatski

ZNAČAJ DEPRESIVNOSTI I ANKSIOZNOSTI U OBJAŠNJENJU SUBJEKTIVNE KVALITETE ŽIVOTA BOLESNIKA OBOLJELIH OD RAZLIČITIH BOLESTI

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoje li razlike u kvaliteti života mjerenoj kroz doživljeno zadovoljstvo životom, između skupina osoba oboljelih od različitih bolesti i može li se eventualna razlika pripisati psihičkim varijablama depresivnosti i anksioznosti prije nego samoj tjelesnoj bolesti. U ispitivanju je sudjelovalo 156 bolesnika, podijeljenih u tri skupine prema tipu bolesti. Prva skupina broji 53 pacijenta oboljela od internističke bolesti (po tipu tjelesna bolest koja nije vidljiva za okolinu). Druga skupina broji 50 pacijenata oboljelih od dermatološke bolesti (tjelesne bolesti koja je vidljiva za okolinu), a treća skupina broji 53 pacijenta oboljela od psihičke bolesti. U istraživanju su korišteni sljedeći upitnici: Beckova skala depresivnosti (BDI), Upitnik stanja- osobine anksioznosti (STAI), Upitnik kvalitete života Svjetske zdravstvene organizacije (WHOQOL- BREF) te skala samoprocjene zadovoljstva životom. Ispitani su prediktori opće kvalitete života bolesnika. Demografske varijable spol i dob nisu se pokazale značajnim prediktorima kvalitete života. Rezultati su pokazali da depresivnost ima najveći doprinos u objašnjenju kvalitete života bez obzira na tip bolesti. Potom slijedi anksioznost kao osobina, dok se anksioznost kao stanje nije pokazala značajnim prediktorom kvalitete života. Rezultati ukazuju na važnost psihičkih osobina anksioznosti i depresivnosti, kako u samom razumijevanju koncepta kvalitete života bolesnika, tako i u održavanju i unapređenju njihove kvalitete života, kroz brigu za mentalno zdravlje paralelno s liječenjem osnovne bolesti.

kvaliteta života, depresivnost, anksioznost, bolesnici

nije evidentirano