Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Odnos subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja (CROSBI ID 312125)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | domaća recenzija

Vuletić, Gorka Odnos subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja // Journal of applied health sciences, 8 (2022), 2; 226-234. doi: 10.24141/1/8/2

Podaci o odgovornosti

Vuletić, Gorka

hrvatski

Odnos subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja

Uvod: Danas je prepoznata važnost zdravlja za ukupnu kvalitetu života, kako pojedinca tako i skupine. Može se reći da je utjecaj oštećenog zdravlja i bolesti na kvalitetu života multidimenzionalan. Bolest ne samo da utječe u smislu fizičkih simptoma i time limitira funkcioniranje nego su tu prisutni i indirektni efekti kao što su promjene u radnoj sposobnosti, potencijalna izolacija, povećanje ovisnosti o drugima te negativna emocionalna stanja kao reakcije na bolest. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati povezanost subjektivne kvalitete života i samoprocijenjenog zdravlja te istražiti sociodemografske i zdravstvene prediktore subjektivne kvalitete života. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 357 odraslih sudionika, od toga 26, 1 % muškarca i 73, 9 % žena. Raspon dobi kretao se od 18 do 77 godina (M = 33, 5, SD = 13, 94). Indeks osobne kvalitete života (engl. Personal Wellbeing Index – PWI) primijenjen je za mjerenje subjektivne kvalitete života, a za multidimenzionalnu samoprocjenu zdravlja primijenjen je Upitnik zdravstvenog statusa SF-36. Rezultati: Srednja vrijednost ukupne subjektivne kvalitete života iznosi 71, 17 %SM i nalazi se u okviru teorijski očekivanoga normativnog raspona. Viša dob povezana je s nižom kvalitetom života. Međutim, treba naglasiti da je riječ o vrlo niskoj korelaciji. Samoprocijenjeni materijalni status u pozitivnoj je korelaciji s kvalitetom života i sve su dimenzije SF-36 upitnika osim dimenzije fizičko funkcioniranje značajno povezane sa subjektivnom kvalitetom života. Po pitanju prediktora kvalitete života najznačajnijom se pokazala dimenzija mentalno zdravlje, potom percepcija općeg zdravlja i bolovi. Zaključak: Ovo istraživanje pridonosi razumijevanju čimbenika koji pridonose kvaliteti života u općoj populaciji. Rezultati ukazuju na važnost psiholoških i zdravstvenih čimbenika (posebice mentalnog zdravlja) na ukupnu kvalitetu života pojedinca te posljedično i na važnost održavanja i unaprjeđenja mentalnog zdravlja i psiholoških čimbenika u svrhu poboljšavanja opće kvalitete života pojedinaca te u konačnici stvaranja sretnijeg i funkcionalnijeg društva u cjelini.

kvaliteta života, zdravlje

nije evidentirano

engleski

The relationship between subjective quality of life and self-assessed health

nije evidentirano

quality of life, health

nije evidentirano

Podaci o izdanju

8 (2)

2022.

226-234

objavljeno

1849-8361

10.24141/1/8/2

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Psihologija

Poveznice