hrvatski

II. MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP: Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 22. lipnja 2022. organizira II. Međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini. Na simbolički način održava se skup s obzirom na to da je taj dan predviđen za slavlje državnoga praznika Dana antifašističke borbe. Fakultet ovim činom želi ukazati na zaboravljeni pijetet prema svim žrtvama ratnih i poratnih zločina te zaboravnost na ove nemile događaje koji su potisnuti. Radi se o drugom znanstvenom skupu na Fakultetu hrvatskih studija s navedenom tematikom koji će se održati na Znanstvenom-učilišnom kampusu Borongaj u najvećoj dvorani Zagreb uz potporu i pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanje te Zaklade Konrad Adenauer. Drugi je to skup s takvom problematikom u Republici Hrvatskoj i širem okruženju, a glavni joj je cilj okupiti znanstvenike, koji će različitim metodološkim pristupima doprinijeti spoznajama i razumijevanju naravi komunističkih zločina. Europsko humanističko civilizacijsko nasljeđe te odgovarajući dokumenti Hrvatskoga sabora, Vijeća Europe i Europske unije obvezuju znanstvenike na doprinosu i suočavanju sa zločinačkom komunističkom prošlošću. O navedenim masovnim zločinima najkonkretnije svjedoče prikrivena stratišta i grobišta koja su do 1990. bila najstrože čuvana tajna jugoslavenskoga komunističkoga poretka, a nakon 1990. službena državna povjerenstva su do 2012. na teritorijima dijela novonastalih država evidentirala ukupno približno 1700 masovnih prikrivenih stratišta i grobišta: u Sloveniji 591, u Hrvatskoj 843, u Srbiji 180 te u Bosni i Hercegovini 91. U dijelu država nastalih raspadom Jugoslavije (Crna Gora, Kosovo, Makedonija) ta tema službeno još nije ni otvorena. Međutim, zbog tranzicijskih razloga u spomenutim državama koje su dio tih zločina istražile, uglavnom su obustavljena ili znatno usporena daljnja istraživanja (u Hrvatskoj 2000., u Sloveniji 2009.) te je stoga izostalo suočavanje s tim zastrašujućim zločinima i drugom zločinačkom represijom jugoslavenskoga komunističkoga režima, iako na to suočavanje Hrvatsku i Sloveniju obvezuju dokumenti koji su pravna stečevina Europske unije, a sukladno tomu Hrvatski sabor je u lipnju 2006. usvojio i odgovarajuću Deklaraciju koja je ostala mrtvo slovo na papiru. Međunarodni znanstveni skup okupit će 15 znanstvenika iz čak šest država. Skup će biti podijeljen u tri sesije: Komunistički poratni zločini – temeljne odrednice, Komunistički zločini između državne i lokalne razine, Komunistički zločini i stanovništvo. Organizacijski odbor znanstvenog skupa čine predsjednik doc. dr. sc. Vladimir Šumanović, doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Danijel Jurković, mag. hist., mag. educ. hist. et mag. comm. Na skupu će također sudjelovati uvaženi znanstvenici koji se godinama bave naravi komunističkih zločina: prof. dr. sc. Bojan Dimitrijević, prof. dr. sc. Mitja Ferenc, prof. dr. sc. Veljko Đurić Mišina, dr. sc. Franjo Jurić, dr. sc. Blanka Matković, dr. sc. Tomislav Jonjić, dr. sc. Hrvoje Mandić…

komunistički zločini

Međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini organiziran je uz financijsku podršku Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i Zaklade Konrad Adenauer.