hrvatski

ENERGETSKA SVOJSTVA BIOMASE VAŽNIJIH ŽITARICA U RH

Definiranjem „Novog zelenog plana“ (2020. godina) Europske unije potražnja za poljoprivrednom biomasom biti će sve veća. Istovremeno u klimatskim promjenama poljoprivreda je definirana kao jedna od najranjivijih sektora. Kako prehrambeni i neprehrambeni lanac u potpunosti bi bili kompatibilni pojam „održiva biomasa“ svakim danom je sve značajnija. Cilj ovog rada je utvrditi energetska svojstva biomase kukuruza, pšenice i ječma. Istraživanja su obuhvatila negoriva svojstva (vlaga, pepeo, fiksirani ugljik, koks i dušik), goriva svojstva (ugljik, vodik, sumpor, kisik i hlapiva tvar), lignocelulozni sastav (celuloza, hemiceluloza i lignin) te ogrjevnu vrijednost (gornju i donju). Dobiveni rezultati ukazuju da količina pepela kao najvažniji indikator negorivih tvari je najbolji kod pšenice, a najlošiji kod ječma. Isto tako ugljik i sumpor kod gorivih tvari su najbolji kod kukuruza, dok kod pšenice odnosno ječma su lošiji. Ogrjevne vrijednosti su približno jednake za sve tri kulture, a lignocelulozni sastav ukazuje da se sve tri kulture mogu koristiti za proizvodnju prije svega tekućih goriva, ali i krutih.

ratarska biomasa, energetske vrijednosti

nije evidentirano