hrvatski

Profesionalni i etički stavovi zdravstvenih djelatnika o liječenju bolesnika na kraju života u jedinicama intenzivne medicine u Republici Hrvatskoj

Unatoč suvremenim metodama liječenja, oko petine bolesnika primljenih u jedinice intenzivne medicine umire. U određenom trenutku liječenja dolazi do stavljanja fokusa na osiguravanje dostojanstvenog i bezbolnog procesa umiranja. U južnoj Europi prevladava paternalistički odnos između liječnika i bolesnika, međutim praksa zadržavanja od uvođenja i ukidanja terapijskih postupaka proširena je po cijeloj Europi. Dosad u Republici Hrvatskoj nije provedeno opsežno, nacionalno istraživanje niti jednog aspekta liječenja bolesnika na kraju života u jedinicama intenzivne medicine. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi profesionalne i etičke stavove i dosadašnja iskustva zdravstvenih djelatnika zaposlenih u jedinicama intenzivne medicine u Republici Hrvatskoj o liječenju bolesnika na kraju života. Istraživanje je provedeno u 18 jedinica intenzivne medicine u 9 različitih bolnica putem anonimnog upitnika koji je uspješno prilagođen i standardiziran za hrvatsku populaciju. Istraživanje je pokazalo da postoje razlike u profesionalnim i etičkim stavovima i iskustvima zdravstvenih djelatnika zaposlenih u različitim tipovima jedinica intenzivne medicine. U neurološkim jedinicama intenzivne medicine češće dolazi do ukidanja 'spornih' terapijskih postupaka, te su medicinske sestre češće uključene u donošenje odluka nego u ostalim tipovima jedinica intenzivne medicine. Iako većina ispitanika smatra da su ne-oživljavanje metodama kardiopulmonalne reanimacije, zadržavanje od uvođenja i ukidanje terapijskih postupaka kod bolesnika na kraju života etički prihvatljive odluke, zadržavanje od uvođenja i ukidanje terapijskih postupaka nisu uobičajena praksa u jedinicama intenzivne medicine u Republici Hrvatskoj. Odluke o ograničavanju terapijskih postupaka donose liječnici na konziliju, a medicinske sestre su često izuzete. Liječnici imaju liberalniji stav o ograničavanju terapijskih postupaka i skloniji su poštivanju želja bolesnika u odnosu na medicinske sestre. Sukladno rezultatima dosadašnjih istraživanja u drugim zemljama južne Europe, u Republici Hrvatskoj također prevladava konzervativni i paternalistički pristup liječenju bolesnika na kraju života

zdravstveni djelatnici ; stavovi ; kraj života ; jedinice intentzivne skrbi ; etika

nije evidentirano