hrvatski

Emocijski identitet i koronavirus – novi književni lik na primjeru suvremene hrvatske drame U sobi nešto široj od kože (2020) I. Sajko

Pojmovi subjekta i identiteta od ključnog su interesa u raznim ograncima suvremene književne teorije, ali i u drugim disciplinama (Peternai Andrić 2015). Međutim, u zatvorenoj tvrđi akademskog hermetizma govora o identitetu vlada “prava terminološka sumaglica” pa se pojam identiteta ne samo masovno rabi, nego i masovno zlorabi (Nenadić 2020). Zbog potrebe konkretiziranja pojma “identitet” (Petković 2020), i kao doprinos interdisciplinarnom razvoju književne znanosti, u radu će se definirati novoosmišljeni književnoteorijski pojam emocijski identitet, koji je “slijepa pjega” književne znanosti. Istražit će se reprezentacija emocijskog identiteta na primjeru suvremene hrvatske psihološke drame U sobi nešto široj od kože (2020) Ivane Sajko. Odredit će se njegova specifična klasifikacija s obzirom na prevladavajuću emociju (strah) suvremene dramske protagonistkinje koja postaje obilježje njezina književnog emocijskog (depresivnog) identiteta, a koja je u drami potaknuta svjetskom protupandemijskom (samo)izolacijom i društvenim ozračjem otuđenosti uslijed pojave virusa COVID-19. Književnoteorijski pojam emocijski identitet definirat će se prema antiesencijalističkom shvaćanju identiteta. Pritom će se dijelom preuzeti psihoanalitičko i medicinsko pojmovlje te psihološke, neurobiološke, filozofske i teorije iz kulturne antropologije, a što posve odgovara činjenici emocionološkog/afektivnog obrata u književnoj znanosti, kada brojni autori studija o emocijama uvažavaju spoznaje iz nematičnih im disciplina (Oatley, Jenkins 2003 ; Robinson 2005 ; Barrett, Lewis, Haviland-Jones 1993). Emocijski depresivni književni identitet korelirat će se s narcističkim identitetom, a predstavit će se i pojam emocionalna invalidnost ili identitet jednako invaliditet (Alfirević 2021) u tom kontekstu. Prezentirat će se “emocijska etiketa” književnog narativa te “književna emocijska funkcija”, novoosmišljeni književnoteorijski pojmovi kojima je cilj ‒ zajedno s teorijom emocijskog identiteta i teorijom emocijskog kôda ‒ metodološki povezati tradicijski (post)strukturalizam (semiotiku) i suvremenu emocionologiju, što dosada nikada nije bio način čitanja/pristup u istraživanju književnoumjetničkog teksta u znanstvenoj metodološkoj praksi, ni u svjetskoj ni u domaćoj znanosti o književnosti. Ovim radom želi se doprinijeti, kako poststrukturalističkoj istraživačkoj paradigmi književnih identiteta, tako i emocionologiji kao književnoj znanosti u razvitku (Peternai Andrić 2020), nedovoljno istraženoj. Depresivna (post)kovidalna atmosfera utjecala je na naracijsku strukturaciju koronavirusa reprezentiranog kao novi književni lik, a u radu je predstavljen/predložen i fenomen korona- književnost (zato i ova drama korona-drama) kao suvremena književna paradigma. EMOTIONAL IDENTITY AND CORONAVIRUS – A NEW LITERARY CHARACTER ON THE EXAMPLE OF CONTEMPORARY CROATIAN DRAMA IN A ROOM SLIGHTLY WIDER THAN SKIN (2020) I. SAJKO The notions of subject and identity are of key interest in various branches of contemporary literary theory, but also in other disciplines (Peternai Andrić 2015). However, in the closed fortress of academic hermeticism, the discourse on identity is ruled by a “true terminological haze”, so the notion of identity is not only widely used, but also massively abused (Nenadić 2020). Due to the need to concretize the term “identity” (Petković 2020), and as a contribution to the interdisciplinary development of literary science, the paper will define the newly conceived literary theory term emotional identity, which is a blind spot in literary science. The representation of emotional identity will be explored on the example of the contemporary Croatian psychological drama In a Room Slightly Wider Than Skin (2020) by Ivana Sajko. Its specific classification will be determined with regard to the prevailing emotion (fear) of the contemporary dramatic protagonist, which becomes a feature of her literary emotional (depressive) identity, and which is encouraged in the drama by the world’s anti-pandemic (self) isolation and social atmosphere of alienation due to the virus. The literary- theoretical notion of emotional identity will be defined according to the anti-essentialist understanding of identity. In doing so, the psychoanalytic and medical concept will be taken over, which corresponds to the fact of emotional/affective turn in literary science, when many authors of studies on emotions take into account knowledge from non-native disciplines (Oatley, Jenkins 2003 ; Robinson 2005 ; Barrett, Lewis, Haviland- Jones 1993). Emotionally depressed literary identity will be correlated with narcissistic identity, and the term emotional disability or identity equal to disability (Alfirević 2021) will be presented in this context. The “emotional label” of the literary narrative and the “literary emotional function”, newly conceived literary theoretical concepts aimed at, together with the theory of emotional identity and emotional code, methodologically connect traditional (post-)structuralism (semiotics) and modern emotionalism, which has never been the case before way of reading/approach in the research of literary and artistic text in scientific methodological practice, neither in world nor in domestic science of literature. This paper seeks to contribute to the poststructuralist research paradigm of literary identities, as well as to emotionalism as a literary science in development (Peternai Andrić 2020), which is insufficiently researched. The depressive (post) covidal atmosphere influenced the narrative structuring of the coronavirus as a new literary character, and the paper presents/ proposed the phenomenon of corona- literature (hence this corona-drama) as a contemporary literary paradigm.

emocijski identitet ; koronavirus – novi književni lik ; depresija ; Ivana Sajko ; književna emocionologija ; slijepa pjega ; narcistički identitet ; emocionalna invalidnost ; emocijska funkcija ; emocijski kôd ; COVID-19 i književnost

nije evidentirano