hrvatski

Proces protiv Dilette. U prožimanju rimskog, kanonskog, običajnog i mletačkog prava

Slučajevi u kojima su se žene tijekom srednjeg i novoga vijeka na europskom tlu pojavljivale kao optuženice u različitim vrstama sudskih, nesudskih i kvazisudskih procesa danas privlače veliku pozornost ne samo znanstvenika, nego još više i mnogo šire javnosti. Interes za te slučajeve gotovo uvijek prate i jake emocije osoba koje ih nekritički iščitavaju ili to čine bez odgovarajućih znanja i razumijevanja stvari jer je riječ o ženi koja se u takvim slučajevima nalazila u nezavidnu položaju, a s obzirom na apriorne kvalifikacije da je žensko biće tijekom povijesti bilo pravno potlačeno, taj se emotivni doživljaj još više pojačava. Te prizemne emocije dodatno raspiruje najčešće sasvim neopravdano dovođenje Crkve u vezu s procesom u kojemu se ženu za nešto nepromišljeno okrivljuje ili joj se negira pravni subjektivitet. Bez ikakva kontekstualnog obzira ili kritičkoga pristupa, pa čak ni želje za tim, u takvim se slučajevima rado pronalazi argument za opravdavanje suvremenih svjetonazorskih stremljenja pojedinaca ili društvenih skupina. Opisani gotovo sveprisutni trendovi i subjektivizacije odmah uništavaju svaku mogućnost da se slučajevi žena okrivljenica u institucionaliziranim ili izvaninstitucijskim procesima koji su se protiv njih vodili u srednjem i novome vijeku propitaju objektivno, pošteno, kritički, kontekstualno i nadasve pravno – na temelju činjenica (kakvegod one bile). Ako se još, k tome, takvim ženama okrivljenicama nekritički pripiše svojstvo čarnica, čarobnica, tvarnica, travarica (ili herbarija), štriga i sl., ili se to – pak – samo nagovijesti, gotovo se nepovratno gubi svaka nada u objektivno i pošteno znanstveno propitivanje te razumijevanje tih slučajeva tako da se oni temelje na činjenicama. Kada je u prvim mjesecima 2018. u Motovunu autorima ove knjige na primjeru isprave iz 1271. (koja se čuva u Državnom arhivu u Mletcima) predočen slučaj protiv Dilette, te je tom prilikom od njih zatraženo mišljenje, odmah su pozvali na potrebu velikog opreza i objektivnog te kontekstualnoga pristupa materiji. Brigom i pronicljivošću tada prisutnih (načelnika Općine Motovun Tomislava Pahovića, Davida Matkovića i glasovita istraživača profesora dr. Livija Prodana) u pogledu te isprave i položaja okrivljenice (žene Dilette) nije se prišlo zaključivanju naprečac, nego je prevladalo shvaćanje da taj diplomatički izvor najprije treba iscrpno analizirati znanstvenim metodama i tek nakon toga izvesti zaključke.

proces, tvarništvo, Motovun, rimsko pravo, kanonsko pravo, običajno pravo, mletačko pravo

nije evidentirano