hrvatski

Etnička linija kao kriterij međudržavnog razgraničnja u Istri u prvoj polovici 20. stoljeća

Etnička linija kao kriterij međudržavnog razgraničenja najtješnje je povezan s nacionalnom državom, koja je, pak, podudarna s konceptom moderne države (od 70-ih godina XX. stoljeća). U tome smislu etnička je linija u međudržavnim odnosima koji se tiču razgraničenja ponekada mogla prerasti u pravno pitanje, što je za naše krajeve relevantno nakon Prvoga i nakon Drugoga svjetskog rata u pogledu problematike etničke linije kao kriterija i koncepta razgraničenja među jugoslavenskom i talijanskom državom u Istri i sjevernom Jadranu, ali i rješavanja Jadranskog pitanja. U ovome radu etnička linija prevladavajuće će se kvalificirati s pravnog gledišta, a u svezi s nastojanjem da država granicama obuhvati prostor većinske etničke skupine. U diskurs u međunarodnoj zajednici takve ideje snažnije prodiru zahvaljujući djelovanju Woodrowa Wilsona, , a izražene su u njegovim „Četrnaest točaka“. Ipak, sazrijevanje i opredmećenje te ideje na jadranskom prostoru potrajalo je, a bit će provedeno u jugoslavensko- talijanskom razgraničenju u poslijeratnom mirovnom procesu tijekom 1946./1947. godine. S naglaskom na prostornoj odrednici Istre ovaj rad prati, razlaže i analizira etničku liniju kao koncept, kako se probijao i odbacivao nakon Prvoga svjetskoga rata te kako je u drugačijim političko-vojnim prilikama prihvaćen na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946./1947. Razlažu se i na primjeru Istre konkretiziraju čimbenici koji utječu na poimanje, dokazivanje i definiranje te linije te izazovi s kojima su se takvi procesi i njihovi dionici susretali. Napokon, premda mu se uvijek u najvećoj mjeri nastoji približiti, etnička linija je u razgraničenju pravni kriterij i načelo koji ne mora svugdje i u cijelosti biti podudarano sa stvarnim mjesnim etničkim stanjem.

granica, država, moderna država, nacija, Istra, Italija

nije evidentirano