hrvatski

Uvođenje kompozitnog indikatora cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja

Makroprudencijalna politika ima važan zadatak pratiti akumulaciju cikličkih sistemskih rizika pomoću širokog raspona indikatora. Odluke o upotrebi instrumenata kojima se nastoji ublažiti procikličnost sustava trebaju se donositi temeljeni na ispravno definiranim i stabilnim indikatorima koji na vrijeme signaliziraju buduća kretanja samog ciklusa. Europski odbor za sistemske rizike u svojoj Preporuci razmatra nekoliko važnih kategorija indikatora praćenja cikličkih rizika, a kako je kreditni jaz kao glavni indikator cikličkih rizika tijekom godina pokazao brojne nedostatke u praksi, u literaturi se razvijaju kompozitni indikatori koji obuhvaćaju širi skup informacija o kretanju cikličkih rizika u ekonomiji. Kako u dosadašnjoj praksi u Hrvatskoj nije postojao takav kompozitni indikator, u ovome istraživanju se razmatra nekoliko popularnih pristupa konstrukcije kompozitnih indikatora cikličkih rizika upravo za slučaj Hrvatske. Kako se radi o nekoliko različitih pristupa koji su trenutno dostupni, ovo istraživanje razmatra njihove karakteristike, prednosti i nedostatke, s posebnim osvrtom na hrvatske podatke. Usporedbom kompozitnog indikatora financijskog ciklusa, ciklograma, indikatora sistemskog cikličkog rizika, kao i dodatnim mogućnostima agregacije podataka u pogledu analize glavnih komponenti i indeksa pregrijavanja, rezultati upućuju da je problematika definiranja adekvatnog indikatora za slučaj Hrvatske zahtjevan zadatak. Razlozi se nalaze u kratkim vremenskim serijama, gdje izostaju karakteristike različitih tipova kriza koje su zahvatile druge zemlje, nestabilnosti pojedinih varijabli relevantnih za praćenje cikličkih rizika, kao i tumačenju rezultata za komunikaciju s javnosti. Na kraju se temeljem diskusije i odabira trenutno najboljeg indikatora razmatraju mogućnosti kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala s obzirom na dobivene rezultate. Doprinos istraživanja se sastoji u sažimanju pregleda različitih pristupa na jednome mjestu, s posebnim fokusom na usporedbu, što se prethodno ne nalazi u literaturi, u prijedlozima unapređenja pojedinih indikatora, i dodatno, što se detaljno analizira mogućnost kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, što također nedostaje u primjenama.

sistemski rizik ; makrobonitetna politika ; protuciklički zaštitni sloj kapitala ; kompozitni indikatori ; ciklički rizici

nije evidentirano