hrvatski

Potrošnja i informiranost o važnosti konzumacije bučinog ulja u studentskoj populaciji

Uvod Proizvodnja bučinog ulja, povijesno gledano, u našem kraju ima svoj slijed koji počinje korištenjem energije vodotoka kako navodi Dr.sc. Kušen u svom radu (Iščezli tradicijski hidroenergetski objekti uz Ivanečku Bistricu) opisujući potrebu i ovisnost „plodnih i žitom bogata područja (Vidovec, Domitrovec, Budislavec, Jurketinec, Greda, Čalinec, Ladanje D.) bila osuđena na energetsku ovisnost o hidroenerijom bogatim područjima (područje uz potok Bistricu na sjevernim padinama Ivanšćice), koja su inače bila mnogo siromašnija.“ Ova „simbioza“ poprimila je etnografsku i tehnološku dimenziju – kada bi (u zimskim danima) u vrijeme prerade bučinih koštica mladi ljudi i po nekoliko dana dolazili (iz navedenih područja) i boravili u ivanečkim vodenicama (1). Gledajući kroz prizmu nutritivne vrijednosti bučinog ulja (iz sorte buče Cucurbita maxima) sadrži polinezasićene 44%, mononezasićene 35% i 21% zasićene masne kiseline. Od ukupno sadržanih sedam, četiri su nezasićene masne kiseline (palmitoleinska, oleinska, linolna i linolenska). Predstavlja i izvor esencijalnih masnih kiselina (arahidonska, linolna i linolenska). Bučino ulje obiluje i tvarima koje sprječavaju oksidativnu degradaciju: fenolne kiseline, tokoferole (vitamin E), te vitamin A u formi karotenoida, a i prisutni su i proteini i razna prehrambena vlakna. Buča, kao biljni lijek, ima antidijabetička, antikancerogena, protuupalna, antioksidativna, imunomodulacijska, hepatoprotektivna, antimikrobna, antiparazitska i hipotenzijska svojstva. S obzirom na tehnološki proces proizvodnje bučinog ulja prešanjem koštica buče razlikujemo dvije kategorije ulja: hladno prešano i nerafinirano ulje. (2) Cilj, ispitanici i metode S obzirom na sve navedeno bili smo potaknuti i proveli smo na Sveučilištu Sjever (Odjel Prehrambena tehnologija i Sestrinstvo) anketno istraživanje među studentskom populacijom svih Sveučilišta u Hrvatskoj tj. svih studentskih usmjerenja (prema mjestu dolaska) putem Google diska sa ciljem uvida u potrošnju i informiranost korištenja bučinog ulja, ali isto tako i dobiti uvid koji su izvori kupnje i koliko cijena utječe na potrošnju istog. Statistička obrada podataka, odnosno distribucija podataka prikazana je korištenjem statističkih testova: Shapiro–Wilk test, Levenov test homogenosti varijance, Anova, Studentov t-test i u-test, Mann–Whitneyev U test, Test trostrukog probira. Rezultati i rasprava Radilo se o populaciji prevladavajućeg ženskog spola (73/27%), sa 49, 8% studenata biomedicinskih i zdravstvenih znanosti i 17, 4% biotehničkih znanosti u odnosu na ostala studentska usmjerenja sa podjednakim postotkom mjesta prebivališta ruralnog i gradskog područja (49/51%). Pri tome „otkrivamo“ da svega 21% konzumira 2-4 puta tjedno bučino ulje, a 31% uopće ga ne konzumira što upućuje na veću edukacijsku i informiranost. Oni koji ga ne konzumiraju (njih 48%) kao razlog navode da ga se uopće u njihovom domaćinstvu ne koristi, a 15, 1% ga nikada nije ni probalo. A oni koji ga konzumiraju (njih 46%) da ne bi ništa mijenjali, ali imamo i njih 28% koji vide prostora napretku u konzumaciji. I ovdje bi informiranost urodila rezultatom u korist povećanja konzumacije. Statistička obrada podataka bila je više usmjerena na podatke koji se odnose na poveznicu cijene i ostalih ispitivanih parametara. Pa tako vidimo da oni koji dolaze iz Gorskog kotara mogu izdvojiti i do 130, 00 Kn/L, dok bi sa područja Srednjeg Jadrana to bilo svega 8, 00 Kn. Dok potrošnja govori o 8, 2 L u Varaždinskoj županiji pa do ni jedne L uz obalu i istok. O informaciji o nutritivnom sastavu bučinog ulja dovoljno prisutnim u medijima oni koji kažu DA smatraju da bi optimalna cijena bučinog ulja bila 60 Kn kod OPG-a i 40 Kn u trgovačkim lancima. Oni koji smatraju da NE izdvojili bi 80, 00 Kn/L. To nam pokazuje prostor za OPG-ove koji bi trebali više isticati dobrobit i kvalitetetu. Najveća potrošnja prisutna je među studentskom populacijom područja biomedicine i zdravstva (u rasponu od 25-75% od 3- 10L, sa sredinom od 5L) i prirodnih znanosti (u rasponu od 25-75% od 3-17L, sa sredinom od 11L), a najmanje iz umjetničkog područja. Korištenjem t- testa vidimo da nema značajne statističke razlike u godišnjoj potrošnji prema spolu. Isto tako potrošnja unutar gradskog i ruralnog područja nije previše naglašena jer se ona svodi na 3 do 8L u gradskom i na 3 do 10L na ruralnom području unutar 25-75% populacije. Potrošnja po županijama daje prednost Varaždinskoj od 4-12L, Međimurskoj od 3- 10L i grad Zagreb od 2- 10L unutar 25-75% populacije. A najmanja u istočnim županijama. Odnos godišnje potrošnje i izvor kupnje je u korist tržnica (u rasponu 25-75% populacije u količini od 3 do 13L, pa slijede OPG- ovi (u količini od 3-13L u populaciji od 25-75%), ali i Super-marketu (od 2-10L unutar 25-75% ispitanika). Svi ostali predstavljaju potencijalne buduće kupce OPG-ova što zahtjeva veću prisutnost i edukaciju. Optimalnom cijenom njih od 25-75% smatra raspon od 40 do 80 Kn/L kako oni iz gradskog tako oni i iz ruralnog područja. Najviše ih kupuje na tržnici i na OPG-u i kupuju i po cijeni od 120 Kn (u rasponu od 25-75% po 50-80 Kn/L, sa sredinom od 60 Kn/L), na OPG-u ili Super-marketu gdje plaćaju i po 80 Kn (u rasponu od 25-75% po 30-50 Kn/L, sa sredinom od 60 Kn/L). Interesantan je rezultat na postavljeno pitanje o tome tko stavlja kvalitetnije bučino ulje na tržište u odnosu na optimalnu cijenu: nitko, a ti isti (njih od 25-75%) su spremni platit od 50 do 130 Kn/L. Što se i ovdje pokazuje potreba za isticanje više informacija o kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti. I o tome tko stavlja kvalitetnije bučino ulje na tržište u odnosu na godišnju potrošnju gdje je vidljivo da 25-75% ispitanika smatra da su to trgovačke marke sa potrošnjom od 3-13L. I ovaj rezultat ukazuje na potrebu veće aktivnosti OPG-ova u isticanju kvalitet. Zaključak Dobiveni rezultati upućuju da postoji prostor velikih mogućnosti plasmana bučinog ulja među mlađu populaciju uz provođenje aktivnosti u suradnji OPG-ova, županije i akademske zajednice u edukaciji, organizaciji seminara, radionica….

bučino ulje ; studentska populacija

nije evidentirano