hrvatski

Pelješki cestovni most – planska intervencija u strukturu turističkog sektora

Predstavljenim istraživačkim radom obrađuje se utjecaj izgradnje Pelješkoga cestovnog mosta, s pristupnim cestama, na južnu Dalmaciju s glavnim središtem, gradom Dubrovnikom, Dubrovačko- neretvanske županije ujedno najjužnije hrvatske županije. U cilju planske intervencije kvalitetnije povezanosti državnog teritorija na samom jugu RH realizira se njegova izgradnja unutar provedbenoga razdoblja 2016-2022. Stečeno je pravo BiH kao obalne države više od 24 km obale, što je ujedno i prekid teritorijalne kopnene cjelovitosti RH. Izgradnja samoga mosta Pelješac, kao infrastrukturnoga objekta u dužini iznosi 2, 4 km, što predstavlja poddionicu od samo 7, 4% od ukupne 32, 5 km dužine cesta s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, podvožnjaci, odmorišta, vodospreme i dr.). U strateške ciljeve ovoga projekta pripadaju: - Poboljšanje cestovne mreže duž Jadranske obale ; - Konkurentnost u opskrbi regije ; - Povećanje povezanosti i stupnja usluge prometnog sustava i pristupa izdvojenoga teritorija ; - Smanjenje trajanja putovanja. Iz operativnoga programa Konkurentnost i kohezija koristi se 85% dodijeljenih EU bespovratnih sredstava, ukupne procijenjene vrijednosti izgradnje 530 mil. eura. Potrebno je radi planiranja turističke regije izmjeriti i ocijeniti snage i slabosti, kao realnu dimenziju područne sredine, te istodobno pronaći odgovor na: usporedni proces pretežno turističke intenzivne nove arhitektonske izgradnje i masovnog propadanja starijeg graditeljskoga fonda. Takav novi magistralni pravac postupno i djelomično napušta stare postojeće magistralne ceste ali uz dodane vrijednosti i mogućnost reaktivacija imovine „na čekanju“, od Cavtata, Plata, Mlina, Srebrenog, Kupara, Dubrovnika, Orašca, Slanog sve do Stona. Paneuropski koridor Vc pridonosi svojim dovršenjem i budućoj autocesti od Ploča do Dubrovnika i sveukupnom poboljšanju prometnog položaja područja. Ekonomijska aktivnost „kupljenoga vremena“ je neprocjenjiva radi povratnoga povezivanja 2 postojeće podcjeline (dubrovačke s Korčulom i neretvanske) danas fizički razdvojene BiH granicom (Klek-Neum l i Zaton doli-Neum II). Zaključna razmatranja usmjerena su na misao dok se prometno integrira Pelješac sa sjevernim Jadranom i njegovim tržištima potražnje, da se ujedno južna Dalmacija približava srednjoeuropskim emitivnim tržištima.

Pelješki cestovni most, turistički sektor, Dubrovnik, Jadranska obala

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 711.1:352.078(082) 711.4:352.078(082) 525 str. COBISS.SR-ID 68828681

engleski

Pelješac road bridge - planned intervention in the structure of the tourism sector

Predstavljenim istraživačkim radom obrađuje se utjecaj izgradnje Pelješkoga cestovnog mosta, s pristupnim cestama, na južnu Dalmaciju s glavnim središtem, gradom Dubrovnikom, Dubrovačko- neretvanske županije ujedno najjužnije hrvatske županije. U cilju planske intervencije kvalitetnije povezanosti državnog teritorija na samom jugu RH realizira se njegova izgradnja unutar provedbenoga razdoblja 2016-2022. Stečeno je pravo BiH kao obalne države više od 24 km obale, što je ujedno i prekid teritorijalne kopnene cjelovitosti RH. Izgradnja samoga mosta Pelješac, kao infrastrukturnoga objekta u dužini iznosi 2, 4 km, što predstavlja poddionicu od samo 7, 4% od ukupne 32, 5 km dužine cesta s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, podvožnjaci, odmorišta, vodospreme i dr.). U strateške ciljeve ovoga projekta pripadaju: - Poboljšanje cestovne mreže duž Jadranske obale ; - Konkurentnost u opskrbi regije ; - Povećanje povezanosti i stupnja usluge prometnog sustava i pristupa izdvojenoga teritorija ; - Smanjenje trajanja putovanja. Iz operativnoga programa Konkurentnost i kohezija koristi se 85% dodijeljenih EU bespovratnih sredstava, ukupne procijenjene vrijednosti izgradnje 530 mil. eura. Potrebno je radi planiranja turističke regije izmjeriti i ocijeniti snage i slabosti, kao realnu dimenziju područne sredine, te istodobno pronaći odgovor na: usporedni proces pretežno turističke intenzivne nove arhitektonske izgradnje i masovnog propadanja starijeg graditeljskoga fonda. Takav novi magistralni pravac postupno i djelomično napušta stare postojeće magistralne ceste ali uz dodane vrijednosti i mogućnost reaktivacija imovine „na čekanju“, od Cavtata, Plata, Mlina, Srebrenog, Kupara, Dubrovnika, Orašca, Slanog sve do Stona. Paneuropski koridor Vc pridonosi svojim dovršenjem i budućoj autocesti od Ploča do Dubrovnika i sveukupnom poboljšanju prometnog položaja područja. Ekonomijska aktivnost „kupljenoga vremena“ je neprocjenjiva radi povratnoga povezivanja 2 postojeće podcjeline (dubrovačke s Korčulom i neretvanske) danas fizički razdvojene BiH granicom (Klek-Neum l i Zaton doli-Neum II). Zaključna razmatranja usmjerena su na misao dok se prometno integrira Pelješac sa sjevernim Jadranom i njegovim tržištima potražnje, da se ujedno južna Dalmacija približava srednjoeuropskim emitivnim tržištima.

Pelješac Bridge, Tourism Sector, City of Dubrovnik, Adriatic coast

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 711.1:352.078(082) 711.4:352.078(082) 525 str. COBISS.SR-ID 68828681