hrvatski

Fotogrametrijska procjena volumena u sastojinama hrasta lužnjaka Pokupskog bazena

Potrajno gospodarenje šumama zahtjeva prostorno određene informacije o stanju i razvoju šume koje se uglavnom prikupljaju u okviru inventure šuma, i to tradicionalno, terenskom izmjerom koja pruža točne informacije, ali zahtijeva dugotrajan i intenzivan rad. Upravo iz tog razloga prepoznat je potencijal upotrebe metoda daljinskog istraživanja pri izmjeri šuma. NaHrvatskom šumarskom institutu se od 2008. g. kontinuirano provode istraživanja o mogućnostima primjene digitalneaerofotogrametrije u izmjeri šuma, koja su posebice intenzivirana u okviruprojekata Hrvatske zaklade za znanost (EFFECtivitiy i 3D-FORINVENT). U ovom radu prikazan je i evaluiran brz i jednostavan način procjene volumena sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Pokupskog bazena na temelju dostupnih fotogrametrijskih materijala (aerosnimke, digitalni podaci terena) i postojećih modela procjene volumena. Fotogrametrijskim procesiranjem aerosnimaka prostorne rezolucije ≈30 cm snimljenih tijekom redovnog topografskog snimanja Republike Hrvatske (ljeto 2015.g.) izrađen je rasterski digitalni model površine krošanja (DMP) veličine piksela 5×5 m. Na temelju digitalnih podataka terena (prijelomnice, linije oblika, markantne točke terena, pravokutne mreže visinskih točaka) izrađena je mreža nepravilnih trokuta koja je potom linearnom interpolacijom pretvorena u rasterski digitalni model reljefa (DMR) veličine piksela 5×5 m. ‘Oduzimanjem’ DMR-a od DMP-a izrađen je digitalni model visine sastojina (DMV) veličine piksela 5×5 m. Na temelju podataka dobivenih iz DMV-a (maksimalna visina, 25. i 90. percentili visine, odnos površine krošanja na 30 m visine i površine odsjeka), podatka o starosti sastojine iz Osnove gospodarenja i parametara postojećeg modela za procjenu volumena lužnjakovih sastojina (Spačvanske šume), procijenjen je volumen za ukupno 89 lužnjakovih sastojina na području g.j. Jastrebarski lugovi. U odnosu na podatke Osnove gospodarenja, volumen sastojina procijenjen je fotogrametrijskom metodom s korijenom srednje kvadratne pogreške (RMSE) od 82, 42 m3 (26, 16%), srednjom pogreškom (SE) od 29, 65 m3 (9, 41%) i koeficijentom determinacije (R 2) od 0, 57. U usporedbi s prijašnjim istraživanjima provedenima na području šuma Spačvanskog bazena, dobiveni su rezultati slabije točnosti, što je i razumljivo zbog činjenice da je i na području šuma Pokupskog bazena korišten model (jednadžba procjene volumena) izrađen za područje šuma Spačvanskog bazena. Korištenjem modela izrađenog za Spačvanske šume, dolazi do značajnog precjenjivanja volumena sastojina Pokupskog bazena (9, 41%), što proizlazi iz različite kvalitete lužnjakovih šuma u Spačvanskom i Pokupskom bazenu. Naime, šume Spačvanskog bazena uglavnom pripadaju I bonitetnom razredu, dok šume Pokupskog Bazena pretežno pripadaju II bonitetnom razredu. Dobiveni rezultati ukazuju na potencijal fotogrametrijskih metoda u izmjeri šuma, ali isto tako ukazuju i na potrebu izrade lokalnih modela procijene strukturnih elemenata sastojina.

digitalna aerofotogrametrija ; aerosnimke ; digitalni model površine ; digitalni model reljefa ; digitalni model visine sastojina ; izmjera šuma ; Quercus robur L.

nije evidentirano