hrvatski

Masnokiselinski sastav različitih tkiva sivog puha (Glis glis)

Sivi puh, hrvatska je autohtona divljač iz reda glodavaca, porodice puhova. Ulovljeni puhovi koriste se kao izvor bjelančevina u prehrani ljudi, otopljena mast se tradicionalno koristi za pomoć pri cijeljenju rana, a od krzna se izrađuju različiti predmeti. Masne kiseline (MK) kroz različite biološke aktivnosti utječu na zdravlje, reprodukcju te su važne kao rizični faktor u nastanku kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti. Esencijalne MK, linolna kiselina (C 18:2n-6) iz porodice n-6 MK te -linolenska (C 18:3n-3) iz porodice n-3 u organizam se unose putem hrane. Cilj rada bio je utvrditi masnokiselinski sastav jetre, bubrega, srca, mišića m. gluteus superficijalis te potkožnog i abdominalnog masnog tkiva mužjaka i ženki što će omogućiti bolje poznavanje biologije ove vrste. Istraživanje je provedeno na 33 jedinke sivog puha od čega je bilo 18 jedinki ženskog spola i 15 jedinki muškog spola. Uzorci jetara, bubrega, srca, m. gluteus superficialis, potkožnog i abdominalnog masnog tkiva sakupljeni su u rujnu i listopadu 2017. godine tijekom lovne sezone. Uzorci tkiva su homogenizirani, ukupni lipidi ekstrahirani te je određen masnokiselinski sastav plinskom kromatografijom. Analizom tkiva jetre ustanovljeno je 15 različitih masnih kiselina. U tkivima oba spola najzastupljenija skupina su bile zasićene masne kiseline (SFA ; 39, 35±4, 19% u ženki odnosno 36, 58±6, 37% u mužjaka). Druge po zastupljenosti višestrukonezasićene masne kiseline (PUFA ; 27, 99±6, 59% u ženki odnosno 32, 84±12, 10% u mužjaka). Utvrđen je značajno veći postotak miristinske kiseline u ženki u odnosu na mužjake. Analizom bubrežnog tkiva utvrđeno je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. U tkivu ženki dominiraju SFA (38, 79±5, 98% u ženki), a u tkivima mužjaka dominiraju jednostrukonezasićene masne kiseline (MUFA) (36, 59±9, 72%). Druga najzastupljenija skupina u ženki su bile jednostrukonezasićene masne kiseline (37, 69±9, 93%), a u mužjaka zasićene masne kiseline (36, 00±6, 45%). Najmanje zastupljena skupina su bile višestrukonezasićene masne kiseline (PUFA) (23, 53±7, 29%) u ženki odnosno (27, 41±8, 27%) u mužjaka. Analizom je utvrđen značajno viši udio PUFA/SFA u mužjaka u odnosu na ženke. Analizom mišićnog tkiva m. gluteus superficialis ustanovljena je prisutnost 13 različitih masnih kiselina. Najdominantija skupina u oba spola su bile MUFA (34, 47±6, 84% u ženki odnosno 30, 16±10, 12% u mužjaka). U ženki su druga najzastupljenija skupina bile SFA (25, 79±3, 58%), a u mužjaka višestrukonezasićene masne kiseline (30, 05±12, 05%). Mužjaci su imali značajno veće postotke PUFA i C22:5n3 u odnosu na ženske primjerke. Analizom srčanog mišića ustanovljena je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. U najvećem postotku je bila zastupljena skupina PUFA (34, 68±6, 11% u ženki odnosno 40, 34±7, 91% u mužjaka). U najmanjem postotku je bila prisutna skupina SFA (31, 95±7, 99% u ženki odnosno 27, 39±6, 51% u mužjaka). U mužjaka su utvrđeni značajno veći postoci PUFA i C22:6n-3 su u odnosu na ženke. Značajno viši postotak vakcenske kiseline je utvrđen u masnokiselinskom sastavu ženskog spola u odnosu na muški. Analizom potkožnog masnog tkiva otkrivena je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. Najzastupljenija skupina u oba spola su bile MUFA (56, 22±17, 21% u ženki odnosno 49, 15±20, 01% u mužjaka). Druga najzastupljenija skupina masnih kiselina su bile zasićene masne kiseline (21, 97±10, 54% u ženki odnosno 21, 58±6, 87% u mužjaka). Utvrđen je značajno veći postotak alfa-linolenske kiseline u mužjaka u odnosu na ženke. Također je uočen značajno veći postotak n-3 kod muških životinja u odnosu na ženke. Analizom abdominalnog masnog tkiva ustanovljena je prisutnost 9 različitih masnih kiselina. Najzsstupljenija skupina bile su MUFA (55, 78±9, 32% u ženki odnosno 49, 01±14, 36% u mužjaka). U najmanjem postotku bile su prisutne višestrukonezasićene masne kiseline (6, 63±4, 09% u ženki odnosno 15, 04±17, 34% u mužjaka). Kod muških jedinki je utvrđen značajno veći postotak C18:2 ; PUFA i n-6. U ženskih jedinki utvrđen je značajno viši postotak stearinske kiseline u odnosu na muške jedinke. Na osnovi rezultata može se zaključiti kako ububrezima, mišiću m. gluteus superficialis, potkožnom i abdominalnom masnom tkivu najzastupljenije su MUFA koje se unose hranom i sintetiziraju u organizmu sivog puha koje omogućavaju preživljavanje tijekom hibernacije. Visoki udio PUFA u srčanom mišiću jer su važne za dostizanje nižih jelesnih temperatura i usporavanje intenziteta metabolizma, a udio linolne MK u srcu i u ženki i u mužjaka je visok zbog zastupljenosti kardiolipina srca koji se nalazi u mitohondrijima. Prisutnost esencijalne MK, C18:3n-3 u potkožnom i abdominalnom masnom tkivu te m. gluteus superficialis važan je nalaz zbog činjenice da je sivi puh u Hrvatskoj divljač koja se tradicionalno konzumira te je dobar izvor ove MK. U bubrezima je utvrđen visoki postotni udio C20:4n-6 te je bio veći 2-4 puta u odnosu na druga tkiva zbog toga što je arahidonska kiselina prekursor za sintezu prostaglandina koji utječu na filtraciju i reapsorpciju u bubregu.

masnokiselinski sastav, sivi puh, jetra, bubreg, srce, m. gluteus superficialis, potkožno i abdominalno masno tkivo

nije evidentirano